Prema zajedničkoj OECD-FAO-ovoj poljoprivrednoj prognozi za razdoblje od 2025.-2034., očekuje se da će zemlje u razvoju u sljedećem desetljeću potaknuti rast potrošnje i proizvodnje hrane životinjskog podrijetla.
Očekuje se da će se proizvodnja i unos kalorija u proizvodima životinjskog podrijetla povećati s porastom prihoda u zemljama srednjeg dohotka, ali daljnje povećanje proizvodnje hrane kroz poboljšanje poljoprivredne produktivnosti bit će potrebno kako bi se smanjila pothranjenost i emisije stakleničkih plinova (GHG) iz poljoprivrede na globalnoj razini, navodi se u novom izvješću koje su sredinom srpnja objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Surađujući s više od 100 zemalja, OECD je globalni politički forum koji promiče politike za očuvanje individualne slobode i poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti ljudi diljem svijeta. Nakon što je podnijela zahtjev za članstvo 2017. godine, Hrvatska je službeno započela pregovore o pristupanju u srpnju 2022., a pristupanje toj međunarodnoj organizaciji bit će potvrda značajnog napretka u ekonomskom razvoju Hrvatske. Na nedavno održanom 18. Dubrovnik Forumu, glavni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathias Cormann izjavio je kako Hrvatska dobro napreduje u pristupnom procesu ulaska u OECD te da vjeruje da se tijekom 2026. godine može donijeti politička odluka o pristupanju Hrvatske OECD–u, posljednjoj značajnoj međunarodnoj organizaciji kojoj RH još nije pristupila, što je jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Vlade RH.
Budući da je sve izglednije kako će novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije u razdoblju nakon 2027. biti mnogo manje izdašan, pa tako i za poljoprivredu, članstvo Hrvatske u OECD-u simbolizira stabilnost gospodarstva i veću mogućnost privlačenja stranog kapitala i investicija, jednom kad presuše EU sredstva. Poznato je da su zemlje koje su postale članice OECD-a zabilježile veći kreditni rejting i lakši pristup financiranju na međunarodnim tržištima odnosno manje troškove zaduživanja za državu i privatni sektor. Odbor za poljoprivredu je jedan od najvažnijih OECD-ovih odbora, unutar kojega zemlje članice raspravljaju o zajedničkim problemima, razmjenjuju iskustva i surađuju u oblikovanju poljoprivrednih politika. Kroz članstvo u ovom Odboru Hrvatska će sudjelovati u raspravama o budućim pitanjima koja se odnose na sve aspekte poljoprivrede, prehrambene industrije i poljoprivredne trgovine, ali i dobiti informacije, analize i podatke koji mogu pomoći u donošenju odluka na nacionalnoj razini.
Poljoprivredni izgledi
Poljoprivredni Izgledi OECD-a i FAO-a za 2025.-2034. služe kao ključna globalna referenca o srednjoročnim izgledima za poljoprivredna i riblja tržišta na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
21. izdanje zajedničke analize predviđa da će se globalni unos kalorija po glavi stanovnika iz hrane životinjskog podrijetla povećati za 6 posto tijekom sljedećeg desetljeća, uglavnom zbog brzog porasta u zemljama s nižim srednjim dohotkom, gdje se očekuje da će rast dosegnuti 24 posto, gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka.
Iako će ovaj porast unosa hrane bogate hranjivim tvarima u zemljama s nižim srednjim dohotkom dovesti prosječni unos po glavi stanovnika na 364 kcal dnevno, trajne nejednakosti unutar i između zemalja ostat će izazov. U zemljama s niskim dohotkom, prosječni dnevni unos hrane životinjskog podrijetla po glavi stanovnika predviđa se na 143 kcal, što je znatno ispod referentne vrijednosti od 300 kcal koju FAO koristi za analizu troškova i pristupačnosti zdrave prehrane.
Imamo alate za iskorjenjivanje gladi i jačanje globalne sigurnosti hrane, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann i dodao da su potrebne dobro koordinirane politike kako bi se globalna tržišta hrane održala otvorenima, a istovremeno poticala dugoročna poboljšanja produktivnosti i održivost u poljoprivrednom sektoru. OECD i FAO mogu podržati kreatore politika diljem svijeta u tim naporima svojim podacima, analizama i preporukama temeljenim na dokazima.
Ove projekcije ukazuju na bolju prehranu mnogih ljudi u zemljama u razvoju, što je dobrodošao ishod koji treba proširiti kako bi dosegao one u zemljama s najnižim prihodima, rekao je glavni direktor FAO-a QU Dongyu. Niži intenzitet ugljika u poljoprivredno-prehrambenim sustavima također je dobrodošao, ali možemo bolje, a FAO i OECD spremni su pomoći u njegovom još većem smanjenju.
Porast globalne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda
Predviđa se da će se globalna proizvodnja poljoprivrednih i ribljih proizvoda povećati za oko 14 posto do 2034. godine, uglavnom zahvaljujući porastu produktivnosti u zemljama sa srednjim prihodima. Ali ovaj rast podrazumijeva proširenje stada životinja i površina obradivog zemljišta.
Dok se očekuje da će se proizvodnja mesa, mliječnih proizvoda i jaja povećati za 17 posto, ukupne globalne zalihe goveda, ovaca, svinja i peradi povećat će se za 7 posto. Ovi će događaji dovesti do povećanja izravnih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 6 posto tijekom sljedećeg desetljeća, što odražava smanjenje intenziteta ugljika globalnih izravnih emisija povezanih s proizvodnjom na poljoprivrednim gospodarstvima.
Očekuje se da će predviđena poboljšanja produktivnosti raditi pritisak na smanjenje realnih cijena poljoprivrednih roba. To bi moglo predstavljati značajne izazove za male poljoprivrednike koji su osjetljivi na nestabilnost tržišta i imaju ograničen kapacitet za usvajanje inovativnih tehnologija potrebnih za povećanje produktivnosti. Osim podrške naporima za poboljšanje rasta produktivnosti, vlade također moraju osigurati da poljoprivrednici imaju bolji pristup tržištima i lokalno prilagođenim programima podrške.
Prema Izgledima, potrebni su povećani napori za poboljšanje poljoprivredne produktivnosti kako bi se riješili dvostruki izazovi smanjenja pothranjenosti i emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi. Analiza scenarija sugerira da bi se globalna pothranjenost mogla iskorijeniti, a izravne emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi smanjiti za 7 posto u odnosu na trenutne razine ako se kombiniraju ulaganja u tehnologije za smanjenje emisija i u povećanu proizvodnju hrane kroz poboljšanje produktivnosti od 15 posto. Za postizanje ovih ciljeva bit će potrebno široko prihvaćanje trenutno dostupnih tehnologija za smanjenje emisija, uključujući preciznu poljoprivredu, poboljšanje stočne hrane, poboljšano upravljanje hranjivim tvarima i vodom te skalabilne jeftine prakse poput plodoreda i međuusjeva.
Suočeni s potencijalnim poremećajima u lancu opskrbe, multilateralna suradnja i sustav trgovine poljoprivrednim proizvodima temeljen na pravilima također su ključni, jer se u Izgledima predviđa da će 22 posto svih kalorija prijeći međunarodne granice prije konačne potrošnje. Olakšavanje tokova trgovine poljoprivrednim proizvodima koristit će uravnoteženju deficita i viškova hrane, stabilizaciji cijena te povećanju sigurnosti hrane i održivosti.
Glavne prognoze:
• Predviđa se da će globalna proizvodnja žitarica rasti prosječnom godišnjom stopom od 1,1%, uglavnom potaknuta godišnjim povećanjem prinosa od 0,9 posto. Predviđa se da će se požnjevena površina povećati za samo 0,14 posto godišnje, što je manje od polovice stope od 0,33 posto iz prethodnog desetljeća
• Do 2034. godine, 40 posto svih žitarica izravno će konzumirati ljudi, dok će se 33 posto koristiti za stočnu hranu. Predviđa se da će proizvodnja biogoriva i druge industrijske upotrebe činiti ostatak
• Predviđa se da će globalna potražnja za biogorivima rasti prosječnom godišnjom stopom od 0,9 posto, prvenstveno potaknuta povećanjem u Brazilu, Indiji i Indoneziji
• Subsaharska Afrika ima značajne mogućnosti za snažno poboljšanje produktivnosti: proizvodnja goveda za meso u toj regiji tri je puta veća nego u Sjevernoj Americi i predviđa se da će porasti za 15 posto
• Predviđa se da će Indija i zemlje jugoistočne Azije do 2034. godine činiti 39 posto globalnog rasta potrošnje, u usporedbi s 32 posto u proteklom desetljeću, dok se udio Kine predviđa na 13 posto, što je pad s 32 posto u proteklom desetljeću
• U zemljama s visokim dohotkom predviđa se pad potrošnje masti i sladila po glavi stanovnika zbog promjenjivih preferencija, promjena politika i novih zdravstvenih problema
Izvor: www.agri-outlook.org
