U okviru europskog projekta AdvisoryNetPEST, koji uspostavlja snažnu mrežu savjetodavnih stručnjaka specijaliziranih za upravljanje štetnicima u ruralnim područjima (Rural Pest Management – RURP), sudionici iz Hrvatske i Slovenije održali su krajem listopada radionicu u Zagrebu, a potom su posjetili vinariju Tomac.
Vinarija Tomac najveća je obiteljska vinarija na Plešivici. Prema načelima ekološkoga, biodinamičkog vinogradarstva obitelj Tomac obrađuje 14 hektara vinograda.
Biodinamičkoj proizvodnji okrenuli smo se prije šest godina. Uspješno smo u tome razdoblju savladali borbu protiv peronospore, borbu protiv pepelnice, lani smo uspjeli registrirati feromone protiv grožđanog moljca…, sada nam je izazov zlatna žutica, pripovijeda Tomislav Tomac.
Poboljšanje plodnosti tla
Njegova vinarija ima ekološki certifikat, a trenutno je u prijelaznom razdoblju i za Demeter certifikat.
Želimo da se priča koja se događa u vinogradu nastavlja u podrumu. Recimo, prema ekološkom certifikatu u podrumu možete koristiti selekcionirane kvasce koji nisu GMO podrijetla, možete filtrirati vino, možete koristiti bistrila. Mi smo priču posložili da u podrumu ne koristimo ništa osim minimalne doze sumpora. Želimo da naše vino ima izričaj i energiju prirode, kaže Tomac, koji u vinogradu koristi pripravke 500 (priprema se od kravljeg gnoja zatvorenog u rog i zakopanog u zemlju preko zime) i 501 (dobiva se od fino samljevenog kremena koji se puni u kravlji rog i zakopava).
Ako na zemlju bacate mineralna gnojiva i herbicide, to je kao da po vrtu bacate sol. Zemlja neće biti plodnija, ona će jednoga dana doći do faze da se na njoj neće moći raditi, kaže Tomac. Naglašava da se biodinamičkim pristupom poboljšava kvaliteta tla. Kroz godine zemlja postaje bogatija i ‘življa’, kaže.
Nije najbitnija sorta, već izvorni način dobivanja vina
Govori Tomac da se danas puno priča o autohtonim sortama, no da se vino od njih radi na isti način i s istim kvascima.
Nema u njima ekspresije prirode! Naša vinarija želi poslati poruku da nije najbitnija sorta, već način na koji se radi vino. Najpresudnije je da je ono proizvedeno na izvorni način. Evolucijski bi trebalo ići u smjeru izvornosti. Konvencionalna vina se, po logici, ‘uglancavaju’, nema u njima ekspresije… Osobno smatram da je vino proizvod koji nam treba dati emociju!, pripovijeda Tomac.
Na radionici je održana i prezentacija koju je vodila Aleksandra Radić, voditeljica Službe za izvještajno-prognozne poslove u poljoprivredi.
Vidjeli smo prakse koje se već duže vrijeme provode u nekim europskim zemljama, no u hrvatskim okvirima nema puno gospodarstava koja proizvode vino na ovaj način. Trebali bi značajnije promicati i ekološku i biodinamičku proizvodnju. Posjet vinariji Tomac bio je poučan. Naše kolege, vjerujem, odlaze s novim spoznajama i pogledima. Tomislav Tomac s ljubavlju, velikom strašću i vjerom u ono što radi obavlja svoj posao i pruža novu dimenziju proizvodnje i proizvoda koji stavlja na tržište.
Projekt AdvisoryNetPest
Koordinator projekta AdvisoryNetPest u Hrvatskoj je Domagoj Gorup koji je i voditelj glavnog ureda SEASN mreže u Hrvatskoj, a radi se o mreži savjetodavnih službi jugoistočne Europe koja je ustanovljena 2015.godine.
Cilj obilaska vinarije Tomac bio je da kolege iz Slovenije upoznamo s biodinamičkom proizvodnjom vina u Hrvatskoj te da istovremeno čujemo radi li se tako i u Sloveniji. Kroz projekt AdvisoryNetPEST želimo promovirati i prenositi dobre prakse u suzbijanju pesticida, i rizika od pesticida, na svim poljoprivrednim površinama, u ovom slučaju u vinogradima, naglasio je Domagoj Gorup.
Projekt AdvisoryNetPEST započeo je 2024. godine i trajanje projekta je do 2028. Projektni h partnera je19 iz svih 27 država članica EU i Ujedinjenog Kraljevstva, a uloga SEASN-a jekomunikacija i diseminacija rezultata projekta u jugoistočnoj Europi.
AdvisoryNetPEST je europski projekt koji uspostavlja snažnu mrežu savjetodavnih stručnjaka specijaliziranih za upravljanje štetnicima u ruralnim područjima (Rural Pest Management – RURP). Fokusiran je na povezivanje postojećih i novih savjetodavnih mreža unutar AKIS sustava (Sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi), s ciljem poticanja održive, ekološki prihvatljive i inovativne poljoprivrede u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana i strategije „od polja do stola“.
Projekt se temelji na dvosmjernom pristupu: odozdo prema gore – kroz identifikaciju i analizu inovativnih praksi (NAs – Novel Agricultural Practices) unutar lokalnih mreža savjetnika; te odozgo prema dolje – uključivanjem praksi iz postojećih EU inicijativa (poput EIP-AGRI i tematskih mreža). Odabrane prakse se analiziraju s tehničkog, ekonomskog, društvenog i ekološkog aspekta te validiraju kroz prekogranične terenske posjete.
Ciljevi projekta:
- Uspostaviti održivu EU mrežu savjetnika i ojačati njihovo međusobno povezivanje.
- Identificirati, analizirati i prilagoditi 93 inovativne prakse za RURP u 4 sektora biljne proizvodnje (žitarice, vinogradi, voćnjaci, povrće) i 4 EU regije.
- Omogućiti prijenos znanja putem događanja, edukacija, demonstracija i posjeta farmama.
- Povezati projekt s drugim inicijativama i donositeljima politika na nacionalnoj i europskoj razini.
- Osigurati učinkovitu komunikaciju i dugoročnu upotrebu projektnih rezultata u svim državama članicama.
Očekivani rezultati su brži prijenos i primjena inovativnih rješenja za smanjenje upotrebe pesticida, doprinos modernizaciji savjetodavnih sustava i obrazovanja, razvoj alata za podršku što uključuje i modele upravljanja farmom, te stvaranje dugoročnih veza između savjetnika, istraživača, donositelja politika i poljoprivrednika. Posebna pažnja posvećena je uključivanju svih regija i promicanju ravnoteže među državama članicama.
Foto: Dražen Kopač
