Brojne vrste povrća dobro podnose hladnoću i mraz, pa uz malo brige zimske gredice ne moraju biti prazne. Neke biljke nastavljaju sporiji rast, dok druge miruju do proljeća, a pojedine, poput raštike, postaju još ukusnije nakon prvih mrazova.

Iako zima donosi brojne izazove, poput kraćih dana, slabijeg svjetla i obilnijih oborina, uz dobru pripremu i osnovnu njegu vrt može ostati plodan i tijekom hladnih mjeseci, pružajući svježe i domaće povrće čak i usred zime.

Povrće koje uspijeva na otvorenom zimi

Tijekom zime na otvorenom može se uzgajati više vrsta povrća koje dobro podnose hladnoću i mraz. Lisnato povrće, poput kelja, raštike, blitve, radiča, endivije, rikole i matovilca, posebno je otporno na niske temperature. Kelj i raštika mogu preživjeti i jače mrazove, dok matovilac, rikola i radič nastavljaju rasti i kad su dani kratki i hladni. Mrkva i peršin dobro podnose niske temperature i mogu prezimiti u tlu bez značajnijih oštećenja. Osobito kada su zaštićeni slojem zemlje, lišća, malča ili snijega. Poriluk se često ostavlja u tlu tijekom cijele zime i bere prema potrebi, jer mu hladnoća ne šteti. Češnjak, luk, bob i grašak započinju rast u jesen, prezimljuju u tlu i s dolaskom toplijih dana nastavljaju razvoj. U primorskim krajevima, gdje su zime blaže, povrće poput kelja, raštike, prokulica, poriluka, blitve i matovilca može rasti gotovo cijelu godinu.

Uzgoj u zaštićenim prostorima

U zaštićenim prostorima, kao što su plastenici i staklenici, mogu se uzgajati vrste koje se uzgajaju i na otvorenom, ali i one koje zahtijevaju blaže uvjete i zaklon od mraza. Tijekom zime tu se najčešće uzgaja lisnato povrće poput špinata, salate, rotkvica, korabice, peršina, blitve i matovilca. U prostorima u kojima se temperatura može lakše kontrolirati, moguće je uzgajati i osjetljivije kulture, primjerice mrkvu, cvjetaču, brokulu, rane sorte kupusa, kelj pupčar te kineski kupus. Zbog kratkih dana i nižih temperatura rast je sporiji, ali se berba može obavljati redovito kroz cijelo zimsko razdoblje. U grijanim plastenicima moguća je i rana proizvodnja presadnica rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca i tikvica, čime se omogućuje ranija proljetna sadnja.

Mjere zaštite povrća od hladnoće i mraza

Tijekom zime preporučuje se povrće zaštititi od niskih temperatura, mraza i snijega kako bi se očuvala njegova kvaliteta i produžila sezona uzgoja. Najjednostavniji način zaštite je prekrivanje tla slojem slame, lišća ili agrotekstila, koji zadržavaju toplinu i sprječavaju smrzavanje korijena. Osjetljivije kulture, poput salate i kupusa, mogu se zaštititi niskim tunelima prekrivenima plastičnom folijom, dok se povrće poput mrkve, peršina i poriluka dodatno štiti nagrtanjem zemlje. U područjima s jačim mrazom preporučuje se upotreba debljeg agrotekstila ili dvostruke folije, kao i redovito uklanjanje snijega s pokrivnih materijala. U plastenicima i staklenicima važno je redovito provjetravanje kako bi se spriječilo nakupljanje vlage i razvoj gljivičnih bolesti. Tijekom izrazito hladnih razdoblja preporučuje se dodatno grijanje ili postavljanje drugog sloja folije radi boljeg zadržavanja topline.

Prednosti zimskog uzgoja povrća

Uzgoj povrća tijekom zime donosi niz prednosti koje omogućuju da se vrt iskoristi tijekom hladnijeg dijela godine. Osim što osigurava kontinuiranu opskrbu svježim, domaćim povrćem, hladnoća poboljšava okus mnogih kultura. Niske temperature potiču pretvaranje škroba u šećer, pa povrće postaje slađe, ukusnije i otpornije. Tijekom zime prirodno se smanjuje broj štetnika i bolesti, što uzgoj čini jednostavnijim i uspješnijim. Biljke koje rastu u hladnijem razdoblju čuvaju tlo od ispiranja i erozije te pomažu u očuvanju njegove plodnosti i strukture. Uz pažljiv odabir sorti i osnovnu zaštitu od hladnoće, vrt može ostati produktivan tijekom cijele godine.

Važno je redovito uklanjanje snijega s pokrivnih materijala (foto: shutterstock.com)
Prekrivanje agrotekstilom (foto: shutterstock.com)

Prethodni članak17. Crofish okupio 75 izlagača iz više zemalja
Tamara Brlek, mag. ing. agr.
Tamara Brlek rođena je 1996. g. u Zagrebu. Preddiplomski sveučilišni studij Biljne znanosti završila je 2017., a diplomski studij Hortikultura – smjer Povrćarstvo 2019. godine. Trenutačno radi kao stručna suradnica na projektu OPREZ IAS - “Kontrola populacija invazivnih stranih vrsta žljezdasti nedirak i prava svilenica u Krapinsko-zagorskoj županiji” (2023-2027). Radila je kao stručna suradnica u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta te kao agronom u hidroponskoj proizvodnji rajčica, vrtnom centru i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Autorica je i koautorica nekoliko znanstvenih radova i brošura. Znanstveni interesi vezani su uz uzgoj i nutritivnu vrijednost mladih izdanaka povrća i jestivog cvijeća.