Prema podacima Europske komisije, u 2024. godini na razini Europske unije proizvedeno je oko 6,5 milijuna tona jaja, od čega se oko 91 % odnosi na konzumna jaja. Procjenjuje se da će u 2025. godini ukupna proizvodnja porasti za oko 2%, a proizvodnja konzumnih jaja za 0,4 %. Očekuje se da će Njemačka, s proizvodnjom od 1,02 milijuna tona, biti najveći europski proizvođač jaja, a slijede je Francuska s 1,01 milijun tona te Španjolska s 966,6 tisuća tona. Hrvatska, s očekivanom proizvodnjom od 37 tisuća tona, nalazi se među pet država članica EU s najmanjom proizvodnjom jaja.
U 2025. godini očekuje se povećanje proizvodnje jaja u većini država članica, osim u Poljskoj, Belgiji, Danskoj, Slovačkoj i Sloveniji, gdje se predviđa stagnacija ili blagi pad. Od 2021. godine u EU-u je zabilježen značajan porast uvoza jaja. U 2022. godini uvezeno je 50,5 tisuća tona, što je 38 % više nego prethodne godine. U narednim godinama uvoz se dodatno povećavao za 79 % te 35 % u 2024. godini, kada je ukupno uvezeno 121,9 tisuća tona jaja.
Prema podacima za prvih sedam mjeseci 2025. godine, uvezeno je 78,9 tisuća tona jaja, što je 37,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Vrijednost uvoza je u prvih sedam mjeseci 2025. godine bila veća za 50,1 %. Od 2022. godine značajno se povećala količina uvoza jaja iz Ukrajine. Udio uvoza jaja u EU iz Ukrajine je 2021. godine činio 18,2% ukupnog uvoza jaja, a u narednim godinama to se povećalo na 52 do 60 %, te je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 71,53 %.
Hrvatska, s mjesečnom veleprodajnom cijenom konzumnih jaja A klase (L&M razreda) od 271,04 €/100 kg, nalazi se na razini europskog prosjeka. Više cijene bilježi 12 država članica EU, dok su niže cijene zabilježene u Finskoj, Irskoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Sloveniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Tijekom rujna, listopada i početkom studenog na europskom tržištu bilježi se rast cijena konzumnih jaja, koje su sada među najvišima u proteklih nekoliko godina. U Hrvatskoj se od početka godine bilježi blagi rast cijena, a najviše cijene evidentirane su u listopadu 2025. Od početka godine do danas cijene su u RH porasle u prosjeku za 11,6 %, dok je prosječna cijena u EU trenutno viša za 16 % u odnosu na početak godine, uz oscilacije tijekom razdoblja.
Perad
U 2025. godini veleprodajne cijene peradi na EU razini na najvišim su cjenovnim razinama. Prosječna EU otkupna cijena brojlera (65%) u listopadu ove godine viša je za 7,54 % u odnosu na prošlu godinu i iznosila je 300,32 €/100 kg. Hrvatske su cijene u prosjeku niže za 13 % u odnosu na EU prosjek te više za 3,21% u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na hrvatske cijene, više cijene bilježimo u Češkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj.
Pet najvećih europskih proizvođača pilećeg mesa, Poljska, Španjolske, Francuska, Njemačka i Italija, i u 2025. godini će povećati proizvodnju. Na razini EU-a u 2024. godini proizvodnja pilećeg mesa povećana je za 2,5%. Pad proizvodnje registriran je u Nizozemskoj, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Finskoj i Latviji, a prema podacima Europske komisije Hrvatska je u 2024. godini povećala proizvodnju brojlera za 2,1 %. Hrvatska ovisno o godini svojom proizvodnjom peradskog mesa pokriva od 75 do 90% vlastitih potreba.
