Koze su, uz ovce, najrasprostranjenija vrsta malih preživača u svijetu, a njihova uloga u opskrbi mlijekom, mesom i drugim proizvodima nezaobilazna je u mnogim regijama. Među brojnim pasminama koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje mlijeka, posebno mjesto zauzimaju sanska koza i francuska alpina. Obje pasmine ubrajaju se u visokoproduktivne mliječne koze te su tijekom posljednjih desetljeća snažno utjecale na unaprjeđenje kozarstva u Europi i šire.
Sanska koza – švicarska dama svjetskog kozarstva
Sanska koza (Saanen) potječe iz Švicarske, iz doline rijeke Saane u kantonu Bern, a danas se uzgaja na svim kontinentima. Smatra se jednom od najpoznatijih i najrasprostranjenijih pasmina koza za proizvodnju mlijeka. Prepoznatljiva je po bijeloj boji dlake, a ponekad može biti svijetlo-smeđe („kremaste“) boje s crnim ili sivim pjegama na nosu ili oko očiju. Mirnog je temperamenta i izrazito dobro prilagodljiva različitim uvjetima uzgoja, uslijed čega se proširila u skoro sve dijelove svijeta. Ipak, zbog osjetljivosti na tropske klimatske uvjete, u tim područjima nužno joj je osigurati zaklon od sunca. Odrasle koze dosežu masu od 55 do 70 kg, a jarčevi od 70 do 90 kg. Izvorna (švicarska) sanska koza u pravilu je bez rogova.
Vime joj je dobro razvijeno, najčešće okruglastog oblika, a položaj i veličina sisa pogodni su za strojnu mužnju. Prosječna proizvodnja mlijeka ove pasmine je u rasponu od 600 do 1000 litara tijekom jedne laktacije, dok pojedini uzgojni sojevi i linije mogu proizvesti i znatno veće količine (više od 2000 kg mlijeka u laktaciji od 280 – 300 dana). Sadržaj mliječne masti u prosjeku iznosi 3,0–3,5%, a bjelančevina 2,7–3,0%. Mlijeko je pogodno za preradu u različite vrste sireva i fermentiranih proizvoda. Ova pasmina posebno je cijenjena zbog svoje plodnosti, dobrih majčinskih osobina te izražene otpornosti na bolesti. Koze najčešće ojare blizance, a nije rijetka ni pojava troje pa i četvero jaradi u leglu. Zahvaljujući selekciji i sustavnom oplemenjivanju, sanska koza postala je baza za stvaranje brojnih križanaca širom svijeta.
Alpina – francuska snaga u raznobojnom ruhu
Alpina ili francuska alpina (Alpine, Chèvre Alpine) također potječe iz Švicarske, no svoj puni razvoj i svjetsku prepoznatljivost doživjela je u Francuskoj. Iako je standardizirana tek nakon drugog svjetskog rata, matična knjiga stada vodi se još od 1930. godine. Za razliku od sanske koze, alpina se odlikuje raznolikim obojenjem. Najčešća je tzv. chamoisée (divokoza) varijanta (smeđa dlaka s tamnijom prugom duž leđa, crnim trbuhom i tamnim nogama), no javljaju se i druge boje poput crne, šarene ili kombinacija s bijelim pjegama na crnoj ili smeđoj podlozi. Odrasle koze postižu masu od 50 do 70 kg, a jarčevi od 70 do 85 kg, pri čemu pojedini primjerci mogu dosegnuti i do 100 kg. Životinje mogu biti s rogovima, koji rastu prema nazad u obliku jako savijene sablje, ili bez njih.
Alpina koze su poznate po visokoj mliječnosti koja prosječno iznosi od 700 do 1000 litara u jednoj laktaciji, uz vrlo dobru kakvoću mlijeka. Sadržaj mliječne masti kreće se od 3,3 do 3,8%, a bjelančevina od 2,8 do 3,2 %. Zahvaljujući povoljnim tehnološkim svojstvima, mlijeko alpina visoko je cijenjeno u tradicionalnoj i industrijskoj proizvodnji sireva. Osim odličnim proizvodnim rezultatima, alpina se ističe i izvrsnom prilagodljivošću različitim klimatskim i uzgojnim uvjetima, što je čini pogodnom za intenzivne farme, ali i za ekstenzivne sustave uzgoja u brdsko-planinskim područjima. Najviše je rasprostranjena u zemljama Sredozemlja. Među glavnim prednostima pasmine ističu se i njezina visoka plodnost te dugovječnost.
Koze koje osvajaju Hrvatsku i svijet?
U Hrvatskoj su sanska i alpina prisutne već nekoliko desetljeća, a njihova se rasprostranjenost stalno povećava zahvaljujući rastućoj potražnji za kozjim mlijekom i sirevima. Kozje mlijeko ima posebnu nutritivnu vrijednost i često je nezamjenjivo za osjetljive skupine potrošača, poput osoba alergičnih na kravlje mlijeko, a osobito dojenčadi, male djece i rekonvalescenata. Zahvaljujući navedenim prednostima, proizvodnja kozjih mliječnih proizvoda danas zauzima značajno mjesto u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom na rastući interes potrošača za zdravijim, prirodnijim i održivim proizvodima, proizvodnja i prerada kozjeg mlijeka u svijetu i dalje bilježi stalni porast.
Temelj modernog kozarstva i budućnosti održive hrane
Sanska i alpina predstavljaju temelj suvremenog kozarstva. U mnogim zemljama uzgajaju se u čistoj krvi, dok se jarčevi obiju pasmina često koriste za oplemenjivanje lokalnih koza i stvaranje križanaca, čime se značajno povećava njihova mliječnost. Uspješnost ovih pasmina ne temelji se samo na visokoj proizvodnji mlijeka, već i na stabilnosti proizvodnje kroz više laktacija, dobroj konstituciji te visokom plodnošću (180 – 200%) i solidnim prosječnim dnevnim prirastom jaradi (> 200 g). Njihove proizvodne i reproduktivne odlike te okolišna prilagodljivost čine ih iznimno pogodnima za širok raspon uzgojnih sustava – od farmi s intenzivnom proizvodnjom do manjih obiteljskih gospodarstava.
Izvro: Gospodarski kalendar 2026
