Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, uzgoj vinove loze na Pelješcu prostire se na ukupnoj površini većoj od 1000 hektara. Od toga, specifično područje Dingača zauzima oko 65 hektara, dok Postup, drugi zaštićeni položaj, obuhvaća oko 150 hektara.
Ova područja karakteriziraju strm teren i velik broj sunčanih sati koje pridonosi koncentriranim aromama i visokim kvalitetama grožđa. Dingač je prvi hrvatski vinogradarski položaj sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojom se ponosi još od davne 1964. Nadmorska visina vinove loze doseže do 300 metara, a nagib padina impresivnih 30 stupnjeva.
Pelješac ima više od 50 vinogradara, svaki s različitim pristupima proizvodnji i stilovima vina, a udruženi su u dvije udruge: Plavac mali – Pelješac, te Pelješki vinski puti.
Jeste li znali?
Plavac mali je treći, nakon graševine i malvazije, u ukupnom poretku najzastupljenijih sorti u Hrvatskoj s 11% ukupnog udjela, te najznačajniji kao crna sorta. Riječ je o autohtonoj sorti, nastaloj spontanim križanjem dobričića i crljenka, prepoznatljivoj po svojoj robustnoj strukturi, izraženim taninima i intenzivnim aromama crvenog voća.
Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje, loza je posađena na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Posljedica ovog procesa su visoke koncentracije šećera, pa tako kasnije i alkohola, koji nerijetko premašuju 15% te koje je potrebno znalački uklopiti u vino kako bi ono bilo pitko i užitno.
Kombinacija ekstremnih uvjeta uzgoja i mineralnog tla doprinosi jedinstvenim senzacijama u vinu, gdje se izražavaju kompleksnost, struktura i dugovječnost. Zahvaljujući godinama iskustva i stručnosti vinara, Dingač je postao sinonim za vrhunsku kvalitetu vina i neizostavan je element hrvatske vinarske baštine.
Izvor: Gospodarski kalendar 2026
