Naziv biodinamika potječe od grčke riječi bios, što znači život i dynamis, što znači energija.
Biodinamika je holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojojvitalnost ima najveći prioritet. Biodinamička poljoprivreda prakticira se gotovo stoljeće, na svim kontinentima. Biodinamički principi i prakse temelje se na duhovnim uvidima i praktičnim prijedlozima dr. Rudolfa Steinera. Razvijeni su suradnjom mnogih poljoprivrednika, istraživača i znanstvenika ranih 1920-ih. Steiner je posebno potaknuo poljoprivrednike da razviju osobni odnos prema biljkama, životinjama, tlu, pa čak i stajskom gnoju, kako bi holistički razmišljali o poljoprivredi.
Povijest biodinamičke poljoprivrede
Godine 1924. skupina europskih poljoprivrednika obraća se dr. Rudolfu Steineru nakon što je primijetila nagli pad plodnosti sjemena, vitalnosti usjeva i zdravlja životinja. Kao odgovor, Steiner je održao niz predavanja u kojima je predstavio farmu kao živi organizam: samostalan i samoodrživ, odgovoran za stvaranje i održavanje svog zdravlja i vitalnosti pojedinca. To je bilo u oštroj suprotnosti s gledištem farme kao tvornice, koja se može pohvaliti korištenjem kemijskih pesticida i sintetičkih gnojiva, što je u velikoj mjeri odgovorno za oslabljene vitalnosti koje su primijetili poljoprivrednici koji su tražili Steinerovo vodstvo. Metode i principe rada predstavio je na takozvanom Poljoprivrednom tečaju 1924. godine kad je biološko-dinamičke preparate postavio kao ključne za ovakav vid uzgoja/proizvodnje.
Jeste li znali?
Posebnost biodinamičke poljoprivrede je upotreba devet pripravaka od bilja, mineralnih supstanci i stajskog gnojiva koji se koriste u terenskim sprejevima i kompostnim inokulantima koji se primjenjuju u malim dozama, baš kao što su homeopatski lijekovi za ljude. Pravovremenom primjenom revitaliziraju tlo i potiču rast korijena, pospješuju razvoj mikroorganizama i stvaranje humusa te pomažu u fotosintetskom djelovanju.
Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće regenerativnih vrtova, farmi, voćnjaka i vinograda, u širokom rasponu klime, ekološkom kontekstu i ekonomskim uvjetima na svim kontinentima svijeta.
Živa rješenja
Recikliranje na farmama poboljšava individualizirani karakter farme i uključuje integraciju životinja i hrane za životinje, višegodišnjih biljaka, cvijeća i drveća, značajki vode i kompostiranja. Farme smanjuju ovisnost o uvoznim materijalima za plodnost i suzbijanje štetočina. Biodinamički poljoprivrednici strogo izbjegavaju sve sintetičke kemijske pesticide, gnojiva i transgeneričnu kontaminaciju. Umjesto toga, oni ističu živa rješenja za suzbijanje štetočina i plodnost koje su stvorili na farmi te izdvajaju minimalno 10% ukupne površine za biološku raznolikost. Naglašava se očuvanje vode.
U biodinamičkoj poljoprivredi na farmu se gleda kao na oblik samoodrživog ekosustava. On je odgovoran za stvaranje i održavanje svog zdravlja i vitalnosti pojedinca bez ikakvih vanjskih ili neprirodnih dodataka. To je integrirani sustav uzgoja koji se bavi zdravljem cjelokupnog imanja i maksimizira jedinstvene karakteristike svakog poljoprivrednog gospodarstva. U praksi, tlo, biljke, životinje i ljudi zajedno stvaraju ovu sliku cjelovitog živog organizma. Posebno pripremljene ljekovite biljke, minerali, i kompostirani životinjski stajski gnoj pomažu povećati vitalnost uzgojenih proizvoda i dodatno usidriti svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo u vrijeme i mjesto. Obrežne zone, močvare, travnjaci i šume: svi se smatraju sastavnim dijelom života farme.
Biodinamička poljoprivreda je u najboljem slučaju holističko upravljanje zemljom. To je najviša paradigma održive poljoprivrede koja nudi jedan od najmanjih ugljikovih otisaka bilo koje poljoprivredne metode.
Ideal biodinamičkog uzgoja je kružno gospodarstvo: poljoprivrednik drži onoliko životinja koliko može hraniti svojom zemljom. Njihov gnoj osigurava visoku plodnost tla, čime stvara najbolju hranu za ljude. Uz pomoć biodinamičkih pripravaka, proizvođač nadzire prirodne procese. To farmu pretvara u jedinstveni organizam (njem. organismus) u kojem svaki organ treba onaj drugi: ljudi, biljke, životinje i tlo svi rade za-jedno.
Danas, gotovo 100 godina nakon Steinerovog Poljoprivrednog tečaja, tisuće poljoprivrednih gospodarstava u više od 60 zemalja svijeta proizvodi hranu po biodinamičkim principima pod standardom Demeter. Demeter je najveći pružatelj certificiranih organskih (biodinamičkih) proizvoda u svijetu.
Izvor: Centar dr. Rudolf Steiner
