Nakon pet godina od početka rada mnogi se Bjelovarčani još uvijek pitaju što je to „Bilogorska košara“. Grad Bjelovar uredio je tada vlastiti prostor u najužem središtu grada i dao ga domaćim proizvođačima kako bi mogli lakše plasirati svoje proizvode i to preko Braniteljsko-socijalne zadruge koju su osnivači nazvali „Bilogorska košara“. Ovo je zadruga kojom upravljaju isključivo poljoprivrednici proizvođači, a Grad Bjelovar se ne miješa u njihov posao, ali pomogao je okupiti tridesetak poljoprivrednika u jednu braniteljsku poljoprivrednu zadrugu, trgovinu domaćim, lokalnim proizvodima u centru Bjelovara.

Postala je „Bilogorska košara“ prava gradska tržnica u malom, dobro pozicionirana i uočljiva, gotovo na glavnom gradskom trgu, odmah pokraj Gradskog muzeja. Pristupačna svima, građanima, prolaznicima i gostima koji dolaze u grad privlačnog je pročelja i lijepo uređenog unutrašnjeg prostora, ali bez očekivanih rezultata s kojima bi bili zadovoljni i proizvođači i građani potencijalni kupci.

Velika podrška i promocija Gradske uprave

Usprkos svim naporima pokretača i osnivača, kao i podršci i promociji Gradske uprave dobro zamišljeni projekt, koji je u početku ocijenjen vrlo dobrim gospodarskim potezom za lokalne proizvođače voća i povrća, vina, rakija, likera, sokova, mlijeka i sira, meda, suhomesnatih proizvoda, domaće tjestenine, kolača, zimnice i svega što se proizvodi u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u okolici Bjelovara, nije do kraja zaživio na tržištu. Posluje „na rubu“ rentabilnosti iako je u gradskom prostoru kojega je uredila Gradska uprava i ne plaća se najam, a sami osnivači i proizvođači su i dobavljači robe na policama. Nažalost izostala je potpora Ministarstva branitelja koju zadruga nije dobila iako je dostavila svoj projekt.

Iz godine u godinu se povećavao asortiman robe među kojom su se našli i neki zanatski proizvodi poput pletenih košara, zanimljivih suvenira, poklona i mnogo toga drugog. Ponuda se mijenjala i obogaćena je poznatim hrvatskim robnim markama, a na policama su se našli i neki ekskluzivni proizvodi koje nije moguće nabaviti na drugim mjestima u gradu. Asortiman je raznovrstan, a ono što je glavno obilježje, svi proizvodi su domaći!

Najtraženiji proizvodi ove jeseni na policama je domaća zimnica

Stalno povećavanje broja kupaca

Do većeg broja kupaca pokušavalo se i preko Facebooka i Instagrama, a zahvaljujući trudu prodavačice Vedrane Puhović u svakodnevnoj komunikaciji s građanima šire se i prikupljaju informacije što građani žele kupiti i po kojim cijenama. Prilagođavalo se željama kupaca. U Zadrugu, koja opskrbljuje „Bilogorsku košaru“, uključeno je tridesetak OPG-a i čak 90 posto robe je domaće proizvodnje. a tek 10 posto odnosi se na ostale proizvode koji su uvedeni prema želji kupaca. Prema riječima upravitelja zadruge Nenada Horvata, poznatog bjelovarskog voćara, ipak i uz stalno povećavanje broja kupaca tijekom proteklih pet godina, nije ih bilo dovoljno za uspješnije poslovanje kako je prvotno zamišljeno. Pokušalo se i politikom najnižih cijena, ali ni to nije pomoglo. Treba spomenuti da je „Bilogorska košara“ postala dobavljač svježega voća i povrća za sve gradske, ali i većinu županijskih škola putem nacionalnoga projekta „Školska shema“.

Za „Bilogorsku košaru“ već dulje vrijeme se govori da je ne samo specijalizirana trgovina samo domaćim prehrambenim proizvodima nego „mala trgovina velikog srca“ što je postao i promotivni moto. A kupci su puni hvale za široki asortiman upravo domaćih proizvoda na jednom mjestu, hvale i kvalitetnu uslugu, a posebno izbor autohtonih suvenira i poklona za svoje prijatelje i goste. Jer upravo je velik broj Bjelovarčana bio suočen s problemom izbora što kupiti kad nekuda odlaze u goste ili dočekuju svoje goste u svom gradu. Neki kažu i da je „Bilogorska košara“ jedna prava turistička atrakcija i promocija grada i domaćih proizvođača, ali neki kupci imaju primjedbu da su cijene visoke, više nego na tržnici, a upravitelj zadruge Nenad Horvat objašnjava da je razlika samo u visini poreza i marže koji se moraju obračunati kupcima za razliku od tržnice.

Zakazao je lokal-patriotizam

Prema riječima prodavačice Vedrane vidljivo je da ipak građani sve više kupuju domaće, a ta promjena ulijeva optimizam. Zaključiti se može da se lokal-patriotizam, na kojega se najviše računalo, do sada nije pokazao na djelu i ova dobra zamisao zapravo nije zaživjela, ali da ne treba gubiti vjeru u taj dobro zamišljeni projekt u kojem se vjerovalo da će Bjelovarčani prepoznati kvalitetu domaćih proizvoda pa makar oni bili neznatno skuplji nego na tržnici. Još uvijek se vjeruje se da će proraditi lokal patriotizam i sve više građana kupovati provjereno domaće i kvalitetno upravo u toj prodavaonici lokalnih proizvođača. Upravitelju zadruge Nenadu Horvatu posebno je drago zbog svijesti koja je proradila u našim ljudima.

S obzirom na to da se bliži vrijeme Božićnih blagdana, domjenaka i novogodišnjih proslava, vrijeme darivanja dragih osoba, prijatelja i poslovnih partnera, lokalni proizvođači izvornih bjelovarskih proizvoda pozivaju građane da posjete „Bilogorsku košaru“ koja nudi veliki izbor domaćih i unikatnih proizvoda koje je moguće personalizirati upravo po željama kupaca.

Pozivu se pridružuju i čelnici Gradske uprave koji pozivaju tvrtke da potraže darove za svoje suradnike upravo u ovoj trgovini u kojoj se mogu spakirati zaista originalan paket s domaćim hrvatskim proizvodima.

Prethodni članakKako spriječiti brisanje poljoprivrednog zemljišta iz ARKOD-a za koje nemate dokaze o vlasništvu ili posjedu
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.