Odbor za poljodjelstvo Matice hrvatske organizirao je početkom prosinca u Zagrebu tribinu: Samodostatnost u proizvodnji hrane vs Globalizacija/Konkurentnost.
Na tribini su se sučelili, što se tiče samodostatnosti u proizvodnji hrane, odnosno oko pitanja vezanih uz globalizaciju i konkurentnost, prof. dr. sc. Damir Novotny, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, predsjednik Uprave BC Instituta dr. sc. Ivica Ikić, prof. dr. sc Damir Kovačić, te ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Dalibor Janda.
Velik problem je slaba produktivnost
Okupljene je kratko pozdravio Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske i najavio uvodno izlaganje Proizvodnja hrane u Hrvatskoj, samodostatnost i globalizacija, koje je održala je izv. prof. dr. sc. Željka Mesić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na početku je rekla kako je samodostatnost stupanj u kojem jedna zemlja pokriva potrebe domaće potrošnje hrane, uključujući ljudsku potrošnju, potrebe industrije i hranidbu stoke. Velik problem je i veća stopa rasta potrošačkih cijena u odnosu na EU, a najveći rast cijena zabilježen je kod goveđeg i telećeg mesa te svježe ribe.
Nepovoljan je i udio troškova hrane u ukupnim izdacima kućanstava u Hrvatskoj u usporedbi s EU. U Hrvatskoj troškovi hrane čine 17% ukupnih izdataka kućanstava, dok je prosjek u EU 13%. Hrvatska ima oko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, većinom malih obiteljskih, s padom broja za 37% od 2005. godine. Udio poljoprivrede u BDP-u Hrvatske je 3-4%, što je znatno više nego u EU (1,3%). Hrvatska ima veći udio biljne proizvodnje (60%) u odnosu na stočarsku (30%), dok je u EU omjer 50:40. Hrvatska je među zemljama s najvećim rastom outputa, ali ima nizak udio u ukupnoj proizvodnji EU (0,6%).
Grafikon 1. Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje po proizvodima u Hrvatskoj, 2024. godina
Produktivnost rada u poljoprivredi u Hrvatskoj je znatno niža nego u razvijenim zemljama poput Nizozemske, što se pripisuje nižem obrazovanju i specijalizaciji radne snage. Što je produktivnost rada? Prema produktivnosti rada među zadnjima smo u Europi. Znači jedan poljoprivrednik zaposlen na puno radno vrijeme u godinu dana generira output negdje oko 10.000 € u Hrvatskoj, a recimo u Nizozemskoj 8 puta više.
Što to Nizozemska radi bolje od Hrvatske? Prvo, ima izuzetno educiranu radnu snagu u poljooprivredi. Skoro 57% nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Nizozemskoj ima formalno obrazovanje u poljoprivredi, a u Hrvatskoj je svega 5%. Zatim, imaju visoku specijalizaciju, dobru suradnju fakulteta, industrije i poljoprivrednika, tako da je uvođenje novih tehnologija i inovacija uz stvaranje proizvoda dodane vrijednosti puno brže, istaknula je primjer prof. Mesić.
EU je neto izvoznik hrane, dok Hrvatska bilježi rast deficita u poljoprivredi, osobito u mesu i mliječnim proizvodima. Hrvatska je samodostatna u žitaricama i uljaricama, ali ima manju samodostatnost u voću, povrću i mesu. Problemi sektora uključuju mali posjed, nisku tehnologiju, staru populaciju i nisku produktivnost. Poljoprivreda u Hrvatskoj ima na raspolaganju značajna financijska sredstva za razvoj.
Najveći output u Hrvatskoj generiraju sektor žitarica, goveda i krmnog bilja. Glavni problemi su mali raspršeni posjedi, niža razina tehnologije, starija populacija, slaba specijalizacija i niska produktivnost, navela je prof. Željka Mesić.
Govoreći o samodostatnosti u proizvodnji hrane, prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kazao je da samodostatnost nije pitanje jedne ili tri mjere, nego je ona rezultat dugogodišnje poljoprivredne politike i može se riješiti kroz više godina. Primjerice, nakon što je zbog jeftinije kineske sirovine smanjila domaću proizvodnju industrijske rajčice, prije nekoliko godina, naglim rastom cijena kineske sirovine, Podravka je ponovno pokrenula domaću proizvodnju industrijske rajčice, kroz kooperaciju. Hrvatskoj nedostaju preradbeni kapaciteti, poput sojara i mlinova, kako ne bismo izvozili jeftinu sirovinu, a uvozili skuplje finalne proizvode.
Golema sredstva otišla fantomskim tvrtkama!?
S druge strane, veliki dio sredstava iz EU fondova isplaćen je tvrtkama na papiru, odnosno i više od četiri milijarde eura, dobile su tzv. fantomske tvrtke, u isto vrijeme dok se Slavonija raseljavala, jer Mjere 4.1. i 4.2. ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju nisu dale rezultata, dovele su do toga da danas imamo slabu produktivnost i pad broja proizvođača, upozorio je prof. Kovačić.
Konzultantica Zvjezdana Blažić, moderatorica skupa, kazala je da nije bilo čvrstog strateškog opredjeljenja u Ministarstvu poljoprivrede, u vrijeme ulaska Hrvatske u EU, gdje je napravljeno puno grešaka, gdje usmjeriti sredstva. Uz to, napomenula je da Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima kompliciran sustav obrade projekata koji ne bi trebali čekati i po dvije godine da se riješe papiri i isplate sredstva.
Ekonomist prof. dr. sc. Damir Novotny, upozorio je da se politička elita prema poljoprivredi odnosi kao marginalnoj djelatnosti dok su ministarstva, kaže, često podkapacitirana stručnošću i iskustvom. Rezultat je da naša zemlja jedina na Mediteranu uvozi više hrane nego što je proizvede. Naveo je da smo još prije stotinu godina obrađivali duplo više zemlje (2,2 milijuna ha), a u produktivnosti smo napravili više koraka unazad.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir naglasila je da unatoč plodnim resursima, ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe i ako želimo osigurati prehrambenu sigurnost, moramo hitno donijeti hrabre odluke za snažnu hrvatsku poljoprivredu. Izdvojila je sedam prioriteta: jačanje prerade i prestanak izvoza sirovina, obnova stočarstva i proteinske baze, modernizacija poljoprivrede (digitalizacija, navodnjavanje, skladišta), povezivanje poljoprivrede, turizma i javnog sektora, učinkovitije upravljanje zemljištem i vodama, zaštita proizvođača i borba protiv nepoštenih praksi, generacijska obnova hrvatskog sela i poljoprivrede te udruživanje.
Tržište nije svemoguće, poljoprivreda mora biti regulirana
Korak dalje otišao je ekonomist prof. dr. sc. Mladen Vedriš, koji je rekao da poljoprivreda mora biti konkurentna djelatnost na otvorenom tržištu, ali i alat za zadržavanje ljudi u ruralnim područjima, kao što je to slučaj u Švicarskoj, gdje svaki stupanj nagiba na zemljištu donosi dodatnu državnu subvenciju. Dodao je da poljoprivreda doprinosi očuvanju krajolika i time postaje važan turistički adut pa su u zemljama kao što su Italija i Francuska, gdje je poljoprivredna proizvodnja uređena i produktivna, zemlja atraktivna i domicilnim stanovnicima i turistima.
On je otvoreno rekao da smo na tome polju pali na ispitu, kada je Hrvatska odlučila da tržište samo može rješavati sve probleme u agraru.
Poljoprivreda nije i ne može biti slobodno tržište, to mora biti strogo regulirana djelatnost, počevši od znanja na prvom mjestu, drži dr. Vedriš.
Govorio je i o novoj financijskoj perspektivi EU-a, gdje će novca za poljoprivredu biti manje u nadolazećem razdoblju, jer u prvi plan dolazi zaštita okoliša, sigurnost i inovacije. Uz to, Hrvatska još uvijek nije učinkovita na administrativnoj razini, a visoka inflacija i visoke cijene hrane na domaćem tržištu su posljedica neefikasnog sustava, upozorio je dr. Vedriš.
Zbog stalne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu (20 puta!) kad se stalno mijenjaju pravila igre, ne može biti stabilnosti u zahtjevnoj proizvodnji hrane i investicijama, koje ne vole nesigurno okruženje.
Zemljište i navodnjavanje za učinkovitu proizvodnju hrane
Predsjednik Uprave BC Instituta dr. sc. Ivica Ikić naglasio je da Hrvatska mora povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju s prehrambenom industrijom, što je zahtjevan, ali ispravan put, ako želi stvoriti dodanu vrijednost. Dodao je da su silne milijarde otišle u krive ruke, a bez rješavanja pitanja zemljišta i navodnjavanja nema učinkovite proizvodnje hrane. On je posebno upozorio na nedostatak mladih i obrazovanih agronoma, jer će hrana biti sve vrjednija, a neće je imati tko proizvoditi za deset godina.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Dalibor Janda istaknuo je da prioritet novog programskog razdoblja uključuje potpore za mlade poljoprivrednike, te da se sredstva za agrar, uz nacionalnu omotnicu, očekuju i kroz socijalnu i kohezijsku politiku. OPG-ovi čine 56 posto u strukturi poljoprivredne proizvodnje, a u 1.110.000 ha poljoprivrednog zemljišta, 70 posto su žitarice, koje mahom izvozimo, a trebali bi ih prerađivati, ističe Janda. U raspravi je više puta ukazano na brojne nelogičnosti, pa i apsurde pojedinih mjera u poljoprivredi, a rezultat je sve manja samodostatnost mesa, mlijeka, voća i povrća, jer se ne rješavaju goruća pitanja korištenja o komasacije poljoprivrednog zemljišta i navodnjavanja bez kojih nema ni veće produktivnosti u proizvodnji hrane.
