Bez obzira uzgajaju li se presadnice u polistirenskim kontejnerima, prešanim blokovima, čašicama ili sl., važno je koristiti presadnice sorata koje najbolje odgovaraju ekološkim (prvenstveno klimatskim) uvjetima i rokovima proizvodnje. Poznato je da se pravilnim odabirom sorte, roka i tehnologije uzgoja te njihovom kombinacijom može ostvariti raniji i veći prinos te kvaliteta povrća.
Neke sorte plodovitog povrća nemaju sposobnost prilagodbe stresnim uvjetima nakon sadnje (presađivanja), odnosno teže se prilagođavaju ekstremnim temperaturama, salinitetu, suši, stagniranju vode i napadu štetnih organizama. Brojna istraživanja su pokazala da cijepljenje može povećati otpornost biljaka prema stresnim uvjetima, osobito prema gljivičnim, bakterijskim i virusnim bolestima te nematodama koje se javljaju u intenzivnoj proizvodnji plodovitog povrća.
Proces cijepljenja obuhvaća odabir podloge i plemke poželjnih svojstava, cijepljenje određenom tehnikom te aklimatizaciju cijepljenih biljaka. Da bi se proizvela jedna kvalitetna cijepljena presadnica, neophodan je dvostruki proizvodni proces (proizvodnja podloge i plemke), a dodatni je problem što se njihova sjetva ne provodi istovremeno.
Za proizvodnju cijepljenih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati povoljne temperaturne uvjete. Osnovni nedostatak predstavljaju povećani troškovi proizvodnje cijepljenih presadnica u odnosu na necijepljene, uzrokovani velikom potrebom ručnog rada, nabavom skupog sjemena podloge, potrebe za specifičnim uvjetima nakon cijepljenja (visoka temperatura i vlaga zraka). Također, potrebno je iskustvo u odabiru odgovarajuće podloge i plemke jer je moguća pojava inkompatibilnosti. Podloga se bira prema otpornosti ili tolerantnosti na bolesti i štetnike te stresne uvjete, dok se odabir plemke temelji na očekivanom prinosu i kvaliteti plodova.
Na što se cijepi krastavac?
Krastavac ima slabo razvijen i osjetljiv korijen, često podložan napadu raznih bolesti, osjetljiv na niske temperature i visoki salinitet, odnosno koncentraciju otopine tla. Kako bi se umanjili navedeni problemi, krastavac se cijepi na tikvu (buču, bundevu) kao podlogu. Najčešće se kao podloga koriste smokvolisna tikva (Cucurbita ficifolia) i lagenarija ili cug (Lagenaria siceraria). Tikva ima korijen koji je snažniji, bolje razvijen, bolje podnosi niske temperature, bolje podnosi povišeni salintet te prodire dublje u tlo zbog čega bolje usvaja vodu i hranive tvari. Cijepljenje krastavca će omogućiti biljci krastavca bolje usvajanje hraniva, veću otpornost na sušu i višak vode, razvoj na nižim temperaturama i ranije plodonošenje. Također, bolja je otpornost na bolesti i štetnike i veća je produktivnost.
Kod cijepljenja krastavca, ali isto tako lubenice i dinje najčešće se koristi tehnika cijepljenja u rascjep ili raskol. Kod ove tehnike podloga se sije 5 dana ranije od plemke i cijepljenje se provodi kad podloga i plemka imaju razvijene kotiledonske listove. Oštrim nožem (skalpelom) ili žiletom podlozi se odstrani vegetacijski vrh i na mjestu kotiledona se napravi procjep u koji se stavlja plemka. Plemka se priprema rezom u obliku klina, 1,5 cm ispod kotiledona, i stavlja se u procjep podloge uz pričvršćenje posebnom kvačicom.
Na što treba paziti prilikom cijepljenja?
Tijekom procesa cijepljenja treba paziti na čistoću i dezinfekciju alata te radnih površina i prostora za cijepljenje kao i na aklimatizaciju jer je na mjestu reza moguć unos raznih patogena koji onemogućavaju formiranje kalusa.
Proces aklimatizacije traje nekoliko dana (5-7), a odvija se u kontroliranim uvjetima zaštićenog prostora (natkrivenim komorama) pri temperaturi 24 do 27 °C i visokoj relativnoj vlazi zraka od 95 do 100 %. Prva dva dana važno je smanjiti intenzitet svjetlosti materijalima za zasjenjivanje (nekoliko slojeva agrotekstil ili mrežom za zasjenjivanje). Budući da pretjerano zamračivanje može dovesti do smanjenja asimilacije CO2 i slabljenja presadnica, ne preporučuje se koristiti netransparentne (crne) PE-filmove.
Prva tri dana biljke treba držati pri relativnoj vlazi zraka blizu zasićenja, a sljedećih je dana treba postupno smanjivati. Četvrtog dana aklimatizacije materijal za zasjenjivanje može se ukloniti samo tijekom jutarnjih i večernjih sati, a petog i šestog dana i potpuno. Važno je da su cijepljenim biljkama osigurani optimalni uvjeti za brzo stvaranje kalusa, uz minimalni rizik od razvoja patogena. Pri sadnji presadnica, cijepljeno mjesto mora biti iznad površine tla kako plemka ne bi razvila adventivno korijenje i time poništila korisna svojstva podloge.
Izvor: Gospodarski kalendar 2026
 uvjetima i rokovima proizvodnje.){kind=link}