Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su na Skupštini europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca, 27. veljače 2026. u Briselu, na kojoj je glavna tema bio Akcijski plan za mineralna gnojiva. Glavni zaključak skupštine je kako je sadašnje stanje sa zabranom uvoza mineralnih gnojiva u Eu neodrživa i posebno je snažan udar na ratarska proizvodnja.
Najnoviji podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan i neviđen pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica. EU uvozi oko 26 milijuna tona mineralnih gnojiva, od čega 30 posto dušičnih, 65 posto fosfornih i 85 posto kalijevih. Iz tih se podatak vidi da je EU znatno ovisni o gnojivima izvan EU, a zabranom uvoza uništava svoju proizvodnju tako da mora proizvoditi puno skuplje, a dozvoljava uvoz jeftinih sirovina iz tih istih zemalja.
EU je sama sebi „maćeha“, jer na jednoj strani uništava ratare tako da dopušta uvoz bez carina jeftinijih žitarica iz primjerice Ukrajine, a na drugoj stani zabranjuje uvoz jeftinijih gnojiva izvan EU. Zbog toga je prijedlog o privremenoj suspenziji „ad valorem“ uvoznih carina na amonijak i ureu prije svega, a odmah i obustava tzv. CBAM za gnojiva dok se ne riješe neizvjesnosti oko cijena i utjecaja na poljoprivredno-prehrambeni sektor, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Jakopović ističe kako su hrvatski poljoprivrednici, posebice ratari izuzetno zabrinuti sa sadašnjom situacijom na tržištu mineralnih gnojiva.
Dok je Hrvatska imala puno proizvodnju u kutinskoj Petrokemiji hrvatski poljoprivrednici su imali koliko toliko stabilnu opskrbu i dostupnost gnojiva po konkurentnim cijenama, no sadašnja situacija kada smo ovisni o uvozu nas, naše poljoprivrednike kao i druge EU proizvođače, stavlja u nezavidnu poziciju. Zato podržavamo Akcijski plan i odluku skupštine da se privremeno odloži primjena carina na uvoz, dok se ne sagleda ukupna situacija i utjecaj na proizvodnju i cijene, zaključio je Jakopović.
Copa Cogeca je više puta pozivala na pragmatičan i odgovoran pristup. Među ključnim zahtjevima je i ranije bila odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.
Sadašnji podaci to o dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU, priopćeno je iz HPK.
Izvor i foto: HPK
