Brojni ekotipovi brokule iz Italije posljednjih 30-ak godina širili su se dosta brzo u mnogim europskim zemljama. Na našim prostorima brokula se odavno proizvodi u dubrovačkom primorju, pod imenom KAVULIN ili KAULIN. U proizvodnji ovog područja sudjeluje nekoliko ekotipova (Kao nasljedo izmijenjeni oblik biljke), koji su vjerojatno preneseni iz Italije. Naš naziv brokula nastao je od talijanskog “broccoli”.
Hranidbena i ljekovita svojstva
Od brokule se za prehranu rabe cvat i gornji dio cvjetne stabljike, dakle jedri i sočni dio koji nosi cvat. U pripremi jela, prvo se u slanoj vodi kuha narezani dio cvjetne stabljike (dužine 10 do 15 min.), a onda sam cvat brokule, svega nekoliko minuta. Nakon kuhanja priprema se kao salata uz dodatak octa (kvasine) i maslinova ulja (po želji), ali se može začiniti i maslacem ili majonezom i prženim mrvicama. Brokula se može konzervirati – zamrzavanjem. Hranidbena vrijednost brokule veća je nego u cvjetače, što se posebice odnosi na bjelančevine (proteine), vitamine i mineralne tvari, B-karoten, aminokiseline i visoko značajan antikancerogeni čimbenik. Brokula je biološki slična cvjetači, pa se i nju proizvodi zbog istih razloga.
Za klijanje sjemena i nicanje biljčica, optimalna je temperatura oko 20° C, a maksimalna 35° C. Minimalna temperatura rasta je 5° C, a otpimalna 15 – 18° C. U kraćem razdoblju nakon sjetve i sadnje bit će povoljnije nešto više temperature (20 – 24° C). U povoljnim uvjetima vegetacije vršni se cvat zameće nakon 20 – 25 listova. Ako je temperatura viša od 22° C moguće je da će se produljiti vegetativni stadij i povećati broj listova do zametanja cvata. U doba oblikovanja vršne cvati nije dobro da se temperatura povisi, jer će tada cvat ostati sitniji, brže će se razrahliti i cvjetovi će se brže otvarati.
