Ožujka
(Hygrophorus marzuolus)

Ožujka je jedna od prvih proljetnih gljiva koja se javlja vrlo rano čim okopni snijeg i sunce zagrije zemlju. Klobuk ožujki je mesnat u promjeru 3 – 10 cm. Kod mladih gljiva je u sredini ispupčen, poslije spljošten, a često i udubljen. Rub klobuka je blago valovit, a površina suha i glatka. Boja klobuka može biti gotovo bijela, ako je gljiva rasla pod lišćem, a obično je svijetlosiva do tamnosiva. Listići su ispod klobuka, debeli, gusti, kod mladih gljiva bijeli, a poslije sivi. Lagano se spuštaju niz stručak. Stručak je pun, debeo i mesnat, bijele ili sive boje. Meso klobuka i stručka je bijelo debelo, u početku krhko, a poslije vlaknato, ugodna okusa. Ožujka raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, od veljače do svibnja. Obično ju nalazimo na istim mjestima iz godine u godinu. Kada nađemo jednu obično se u blizini nalazi više gljiva u skupini ili u gnijezdu. Ožujka je odlične kvalitete pa je pravo zadovoljstvo naći njezino stanište u vrijeme kada drugih gljiva nema. Ne može se zamijeniti s nekom drugom gljivom, a pogotovo ne s otrovnom.

Šljivovača
(Entoloma clypeatus)

Klobuk je promjera 3 – 10 cm, prilično mesnat. U mladih gljiva stožast, a poslije otvoren i u središnjem dijelu ispupčen. Boja klobuka je sivosmeđa, a površina je prekrivena svilenkastim čehama. Listići su široki i rijetki. U početku su bijeli, a poslije crvenkasti. Stručak je valjkast, bijele boje i glatke površine. U mladih gljiva je pun, a poslije šupalj. Meso je bijelo ili smeđasto i intenzivno miriše na brašno. Ova vrlo kvalitetna gljiva može se naći rano u proljeće, i to najčešće u šljivicima, a često i uza živice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakInkubacija pačjih jaja
Sljedeći članakMaslinova lisna muha – šiškarica
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.