Kopar sadraava mnoštvo eteričnih ulja s osebujnim okusom i mirisom od 0,10 do 0,35 posto. Eterična ulja upotrebljavaju se za aromatiziranje octa (kvasine) u tvornicama mirisa i lijekova. Od svih dijelova biljke eteričnim uljem najviše su bogati cvat i sjemenke, i to 2 – 4 posto. List kopra bogat je vitaminom C oko 170 mg/100 g svježe lisne mase. Svježe lišće kopra konzervira se zamrzavanjem u ulju ili octu (kvasini), jer sušenjem gubi karakterističan miris. List i mlada biljka kopra rabe se za konzerviranje povrća, a primjenu nalaze i u farmaciji i kozmetici.

Kod kopra postoje tri botaničke varijacije, a nazivaju se: POVRĆARSKI KOPAR (Anethum groveolens var. hortorum Alef), ZAČINSKI KOPAR (Anethum groveolens L. var. graneolens), INDIJSKI KOPAR Anethum groveolens ssp. sowa (Roxb ex Fleming) . Sowa kopar jače raste, ali manje miriši od povrćarskog kopra. Europski kultivari sadržavaju u eteričnom ulju CARVON oko 60 posto, a kod indijskih kultivara (ssp. siwa) je-APIOL CARVON vrste.

Kod nas se proizvode povrćarske i začinske biljke kopra. Biljka niče s dva uska kotiledona, a zatim oblikuje iz skraćene stabljike rozetu visine 15 – 45 cm. Listovi su uski, linearni, nježnozelene boje. Biljka razvija dubok i vretenast korijen. Cvat kopra je petodijelan, zelenkastožute boje. Ovo je tipična etomofilna- stranooplodna biljka. Razvija dvije sitne sjemenke, tamnocrvene boje, oblika spljoštena, rebrasta, krilata, apsolutne mase 0,9 – 2 g.

Biološke posebnosti – kopar

Kopar pripada biljkama dugog dana. U našim uvjetima brzo cvjeta, stvarajući ljeti visoku generativnu stabljiku (80 – 130 cm), razgranatu sa sjedećim listovima i tipičnom građom cvati iz porodice – Apiacea, složen šiljast.
Sjeme kopra sporo niče. Nicanje počinje na temperaturi 5 – 10° C, dok je optimalna temperatura nicanja biljaka 18 – 21° C. Pri dužini dana od 14 sati biljka kopra počinje cvjetati.

Tlo

Kopar će najbolje uspijevati ako se proizvodi na srednjolakim do srednjoteškim tlima. Važno je da je plodno, duboko, bez visoke razine podzemnih voda, te pH-reakcije 6,5 – 8.

Osnovna gnojidba i obrada tla obavlja se u jednoj fazi. Dakle oranje i priprema tla za sjetvu čine se u jednom zahvatu, s dubinom obrade oko 30 cm.
Gnojidba tla
Za gnojidbu tla rabe se organska i mineralna – NPK – gnojiva, u količini čistih hranjiva, kako slijedi: dušik (N) = 100 kg, fosfor (P2O5) = 80 kg, kalij (K2O) = 120 kg, sve po hektaru.
Prethodni članakDalmatinska kokoš
Sljedeći članakKelj pupčar – sadnja ljeti, berba zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.