Doista nezamjenjiva, jer drveće utječe na svoju okolinu aktivno, upija dim i prašinu, smanjuje buku i utjecaj vjetra, povećava vlažnost zraka, ublažava temperaturne razlike između najtoplijeg i najhladnijeg dijela dana. Taj je utjecaj veći kada se radi o skupini stabala, ali već jedno dobro razvijeno stablo bitno mijenja izgled i svojstva vrta.
Drveće nam osim hladovine pruža i brojne druge dobrobiti: ljepotu i miris cvjetova, šarenilo plodova, živost ptica. Stabla pomažu da vrt bude zaklonjeno, privatno mjesto i predstavljaju poveznicu između kuće i krajolika.
Velika i dugovječna, stabla su ukrasne biljke s čijom sadnjom ne treba griješiti. Bilo da zasjenjuju gdje ne treba ili ne pružaju sjenu tamo gdje treba, bilo da se guraju s kućom ili korijenjem nadižu stazu, bilo da oduzimaju svjetlost ili vlagu susjednim biljkama – pogrešno posađena stabla velik su problem u vrtu.
Sadnjom stabala određujete izgled vrta u idućih dvadesetak godina, ili više. To je privlačna i intrigantna pomisao, ali pokazuje važnost zadatka. S druge strane, tek posađenim stablima trebat će godine da dosegnu veličinu s kojom počinju ispunjavati ulogu koju smo im namijenili.
Sada nije vrijeme sadnje, ali uvijek je dobro vrijeme za odlučivati o budućoj sadnji. Nedostaje li vašem vrtu stablo koje pruža hladovinu, razmislite kakvo bi vam odgovaralo. U rasadnicima možete vidjeti ponuđene vrste i sorte, boju i oblik njihova lišća.
No, sadnice rijetko pružaju dojam o svojstvima odrasle biljke. Za dobar odabir potrebni su vam podaci o budućoj visini stabla, širini, obliku i prozračnosti krošnje, vremenu početka listanja i duljini zadržavanja lišća (za listopadno drveće). Ima li određena vrsta dekorativne cvjetove ili plodove, mirišu li oni ugodno ili neugodno, kako izgleda u jesen, a kako zimi – to su pitanja na koja potražite odgovor.
Bagrem
(Robinia pseudoakacija) raste samoniklo u našim krajevima, obično u svijetlim, rubnim dijelovima šuma. Bagremom se pošumljavaju tereni kojima prijeti erozija, jer svojim korijenjem dobro učvršćuje tlo. I u vrtu ga možete posaditi na strmim mjestima, na pjeskovitom tlu ili tamo gdje postoji mogućnost odronjavanja i pojave klizišta.
Kora mladih stabala sivkasta je i glatka, poslije smeđija i ispucala, s uzdužnim mrežolikim uzorkom. Bagrem prolistava krajem travnja i uskoro potom cvjeta, mirisnim bijelim cvjetovima u duguljastim grozdastim cvatovima. List bagrema je neparno perasto sastavljen od petnaestak eliptičnih listića svijetle zelene boje. Krošnja je prozračna, okruglasta kod samostojećih biljaka, uža u skupini.
Sadnice bagrema brzo rastu, pa prvih godina dobivaju po metar na visini, i više. To je prednost ako tražite drvo koje će brzo ozelenjeti vrt. Prozračna krošnja dozvoljava da pod bagremovima raste trava ili drugo ukrasno bilje, što također može biti kriterij izbora. Skromni zahtjevi prema tlu, otpornost na sušu i dobro podnošenje rezidbe zaokružuju poželjna svojstva ove biljke. Lomljive grane predstavljaju manu bagrema. On nije rješenje za one koji traže duboku sjenu, a nekog urednog vrtlara mogu zasmetati plodovi bagrema – plosnate desetak centimetara duge mahune koje u mnoštvu padaju na tlo.

Prethodni članakDalmatinska kokoš
Sljedeći članakKelj pupčar – sadnja ljeti, berba zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.