Zimski luk kao vrsta povrća nije osobito poznata širem krugu naših proizvođača i potrošaća. Proizvodi se pretežito u kućnim povrtnjacima, isključivo na manjim površinama. Za prehranu se koristi lažna stabljika i zeleno lišće, kao mladi luk. U zemljama njegove duge proizvodne tradicije (Kina, Japan) postoji tip zimskog luka s dugom lažnom stabljikom, pa se za jelo pripravlja kao poriluk.

Nakon sjetve sjemena ili sadnje dijelova busa brzo nastaje nicanje. Tada započinje grananje i oblikovanje više lažnih stabljika s cjevastim lišćem sličnim luku. Ako postoje povoljni uvjeti lišće, stalno raste i obnavlja se, a starije lišće odumire. Grananje na stabljici – platou nastavlja se, te kasnije postaje bus promjera 15 – 30 cm. U drugoj i idućim godinama pojavljuju se cvjetne stabljike, visine 40 – 70 cm. Cvat sa cvjetovima slične je građe kao luk. Sjeme je crno i smežurano, nešto sitnije od luka. U 1 kg mase stane 300 – 500 sjemenki. U kopnenom području zime odbacuje lišće, ali rano u proljeće ponovno potjera, i to prije nego ujesen posađena lučica. Zimski luk otporan je na niske temperature.

Izbor tla

Za proizvodnju zimskog luka biraju se lakša i ocjedita tla, kako bi se u proljeće brže zagrijala. Optimalna je pH reakcija tla 6 – 7.

Gnojidba tla

Tla siromašna humusom, kao što su mineralna, valja u predkulturi gnojiti organskim gnojivima. Ako je to stajski gnoj, onda se rabi količina 3-5kg/m2, a ako su to organska (tvornička) granulirana SIFORGA ili FERTOR, onda se uzima količina od 0,10 do 0,25 kg/m2. Ova gnojiva dostupna su svim proizvo đačima povrća. Imaju visoku vrijednost u ishrani biljaka i popravljaju i održavaju strukture tla.
Za dobar i kvalitetan urod zimskog luka postoji dobra formula kako gnojiti i tlo i koliko trošiti glavnih hranjiva za ovo povrće. Prema utvrđenim vrijednostima, na temelju proizvodnih rezultata daje se ovakva preporuka gnojidbe tla, za proizvodnju zimskog luka, po ha: dušik (N) = 125 kg, fosfor (P2O5) = 50 kg, kalij (K2O) = 160 kg, kalcija (CaO) = 50 kg, mangana (MgO) = 30 kg. Gnojidbu tla mineralnim gnojivima valja uvijek uskladiti sa stanjem zaliha – hranjivima u tlu.

Pri gnojidbi tla fosforom i kalijem valja uzeti u obzir da većina vrsta povrća iz porodice – Alliaceae razvija plitak korijen, male gustoće u tlu, i da nema korijenovih dlačica zbog čega treba veću koncentraciju hranjiva u plitkom površinskom sloju, rizosfere, što se postiže gnojidbom fosfora i kalija u otopljenom obliku. Ističemo, dobra opskrba tla fosforom i kalijem daje dobru održivost u skladištu.

Plodosmjena

Zbog brojnih nametnika (bolesti i štetnika), zimski luk se ne smije proizvoditi u monokulturi nakon višegodišnjeg ciklusa jednom posađenoga zimskog luka. Kad se jednom završi taj ciklus, koji ponekad traje i do četiri godine, tada na istu površinu zimski luk ne smije doći prije isteka pet (5) godina. U istom tom razdoblju ne smiju se saditi i proizvoditi ostale vrste luka. Dobre predkulture su grah i krumpir za proljetnu sadnju, te pšenica, ječam i uljana repica, pa i djeteline za jesensku sadnju. Zob i raž nisu preporučljivi jer ih napada isti štetnik. Važno je da predkultura ostavlja što manje korova.

Prethodni članakSirevi bolji nego ikad
Sljedeći članakSjetva i značaj travno-djetelinskih smjesa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.