I ove godine želja organizatora (grada Novalje, Udruge uzgajivača paške ovce, Hrvatskoga stočarsko-selekcijskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu) bila je predstaviti rezultate i planove u provedbi uzgojno-selekcijskog rada i populacije paške ovce, te predstaviti obiteljska gospodarstva u kojima se proizvodi paški sir na tradicionalan način “na ruke”.
Kao i ranijih godina istinsku pomoć u organizaciji i održavanju ove izložbe te ocjenjivanju sireva pružili su stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. sc. Jasminom Lukač-Havranek.
Važno je istaći da stočari sve više prihvaćaju savjete stručnjaka i analizu mliječnosti i genetike. Pod kontrolom je više od gotovo 30.000 ovaca na otoku u što smo se mogli i uvjeriti, kod uspješnog uzgajivača Ivana Kustića iz Caske.
Njegova ovca Rogulja dala mu je u 186 dana laktacije čak 325 kilograma mlijeka, uz 8,6 posto mliječne masti.
NAGRAĐENI
Šampion je izložbe paškog sira Josip Zubović iz Kolana odnosno njegov sir Franjo. Zlatnu medalju osvojio je Ivan Kustić iz Caske, srebrne medalje Alenko Dabo iz Novalje, Ivan Prtorić iz Kolana, Pero Jurišić iz Povljane, Željko Sabalić iz Paga, Josip Prtorić iz Kolana, te Krunoslav Vidas iz Novalje, a bronce su osvojili Zvonko Kustić iz Kustića, Emil Oštarić iz Kolana, Ankica Pernjak iz Kolana, Kažimir Zunović iz Kolana, Ivica Paladina iz Kolana, Josip Paladina iz Kolana, Josip Šugar i Robert Čemeljić iz Mandra.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVapnenasto leglo
Sljedeći članakMastitis – najčešća bolest vimena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.