Oprezno pri suzbijanju korova nakon nicanja krumpira

Najmukotrpniji posao za koji je čovjek tijekom svoje povijesti utrošio najviše efektivnih sati rada bilo je mehaničko suzbijanje neželjenih boljaka – korova (čupanjem, košnjom, kopanjem)! Procjenjuje se da unatoč svim poduzetim mehaničkim i kemijskim mjerama suzbijanja korovi u našoj zemlji prosječno umanjuju prinose krumpira 6 %.

Ako se ne poduzmu mjere protiv korova štete u usjevima krumpira mogu biti potpune zbog smanjenja uroda i kakvoće gomolja. Neposredne štete od korova u krumpiru ogledaju se kao i kod drugih poljoprivrednih usjeva u nadmetanju za vodu, hranjiva, svjetlost, te prostor iznad i ispod površine tla. Neke vrste korova razvijaju toliko snažan korijen da time smanjuju prostor za razvoj gomolja otežavajući njegovo vađenje.

Zbog toga krumpir formira veći broj sitnijih gomolja i gubi na trgovačkoj vrijednosti. Korovi mogu biti domaćini gospodarski značajnim uzročnicima bolesti koje napadaju i krumpir. Tako u usjevima krumpira redovito prisutni korovi poput lobode (Chenopodium), šćira ili “bogataša” (Amaranthus) i crne pomoćnice (Solanum nigrum) predstavljaju pogodne “domaćine” za bakterijsku bolest “crna noga” (Erwinia carotovora), a čiji širitelj (vektor) može biti krumpirova zlatica.

Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska”

Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limundžik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²). Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon).

Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru. Zašto?! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću.

Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje, a prije nicanja usjeva. Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova. Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba) !

*Tablica 1. Većina zemljišnih herbicida dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih i travnih korova koje koristimo u krumpiru nakon sadnje, a prije nicanja (pre-em)

*od 2017. godine zbog provedbe održive uporabe pesticida s tržišta Europske unije su povučene djelatne tvari: linuron i metribuzin, a rješenje za primjenu su dobile aklonifen (& diflufenikan)

*Tablica 2. Neki od herbicida dopuštenih za naknadnu primjenu nakon nicanja korova i usjeva krumpira (post-em)

Kritično razdoblje zakorovljenosti

Razdoblje kad korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove, a naziva se kritično razdoblje zakorovljenosti. Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva). Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove.

Na većim površinama s tržnom proizvodnjom krumpira najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije nicanja krumpira iz plitkog površinskog zemljišta pojavljuju se brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da “toploljubivi” korovi niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira.

Na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja se nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene zemljišni herbicidi (vidi Tablicu 1.) koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove. Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrve (koštan) (Echinochloa), ambrozije (“partizanke”) (Ambrosia) i lobode (Chenopodium).

Primjena herbicida

Već 10-ak sezona međimurski proizvođači krumpira na većini polja koriste metobromuron u pripravku Proman SC, prvenstveno na površinama gdje se proširila ambrozija ili “partizanka” (Ambrosia). Pripravak je vrlo selektivan i ne ostavlja štetne posljedice na mladi krumpir, a obavezno protiv korovnih jednogodišnjih trava (npr. kostrva) treba dodati pendimetalin (npr. Dost 330 EC, Stomp Aqua CS i sl.). Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u Tablici 1. neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše). Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru.

Zadnjih sezona pojavljuju se djelatne tvari koje su već duže na europskom tržištu, ali u našoj zemlji nisu bile registrirane za primjenu u krumpiru (npr. aklonifen, diflufenikan). Slično prosulfokarbu dobro djeluju na bienalne zimske korove, ali mogu biti slabije učinkoviti na koštan (kostrvu) (Echinochloa).

Povlačenjem s tržišta djelatne tvari metribuzin, za naknadno suzbijanja širokolisnih korova nakon nicanja (post-em) dopuštenje sada ima samo bentazon (Basagran EC) (vidiTablicu 2.). Vrlo depresivno djeluje na cimu krumpira primjenom po sunčanom i toplom vremenu, pa ga ograničavamo u večernjim satima uz smanjene količine u dva navrata (2 x 0,5 lit./ha), pri čemu učinkovito suzbija jednogodišnje širokolisne korove u nicanju. Nije poželjno miješati bentazon sa djelatnim tvarima: fluazifop-P-butil, kizalofop-P(-tefuril i -etil), cikloksidim i kletodim zbog pojačane fitotoksičnosti na cimu krumpira (vidi Tablicu 2.).

Moguće je nakon nicanja za suzbijanje travnih višegodišnjih i jednogodišnjih korova (npr. pirika, divlji sirak, koštan ili kostrva, svračja noga, muhari i drugi) koristiti veći broj pripravaka na osnovi djelatnih tvari fluazifop-P-butil, kizalofop-P(-tefuril i -etil), cikloksidim i kletodim(vidi Tablicu 2.). Vrlo su selektivni na sve sorte krumpira (nema depresivnog niti fitotoksičnog učinka), ali zbog produljene karence neki nisu dozvoljeni za primjenu u ranom ili mladom krumpiru(vidi Tablicu 2.). Tržni proizvođači krumpira koji poštuju normu trgovačkih lanaca GlobalGAP moraju poštivati rezultate analize ostataka (rezidua) pesticida, pri čemu moguće izmjereni mg/kg u gomoljima trebaju biti 65 % niži od MDK (maksimalno dopuštene količine). Stoga radi poštivanja pravila norme GlobalGAP primjenu djelatnih tvari fluazifop-P-butil, kizalofop-P(-tefuril i -etil), cikloksidim i kletodim ne preporučujemo u krumpirištima nakon sredine mjeseca svibnja (ili kasnije).

Slike 1, 2, 3 i 4: Nekad dominantne širokolisne sjemenske korovne vrste u međimurskim krumpirištima loboda (Chenopodium) (slika 1) i ščir (Amaranthus) (slika 2), već tijekom 1990ih je “zamijenila” ambrozija (Ambrosia) (slika 3). Neki zemljišni herbicidi za suzbijanje sjemenskih korova u krumpira (flukloridon, klomazon, diflufenikan) na laganijim tlima u uvjetima obilnih oborina i naknadno vrlo toplog (sunčanog) razdoblja, pokazuje prolaznu fitotoksičnost (slika 4). Slične neželjene promjene u obliku paleži cime daje post-em primjena bentazona u registriranoj količini (dozi) po toplom i sunčanom vremenu (ili u “tank-mix” aplikaciji s “graminicidima” navedenim u Tablici 2.). Snimio M.Šubić.

Naslovna foto: Shutterstock