Sve se smjese koriste na više načina, i to za napasivanje (gdje odgovaraju uvjeti,), ili kosidbu za zelenu krmu. Viškovi proizvedene krme koriste se sušenjem za sijeno, ili siliranjem za spremanje silaže s različitim postotkom suhe tvari, ovisno o opremljenosti gospodarstva.
Ovisno o uvjetima proizvodnje (tlo i klima), potrebama stada na kakvoći, količini i obliku krme, opremljenosti gospodarstva i tržišta, educiranosti gospodara, a na principima linearne metode koju je za naše uvjete prilagodio Šoštarić-Pisačić, sastavljaju se smjese djetelina i trava kojima se osigurava voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža), za potrebe stoke na gospodarstvu.
Prednosti smjesa u odnosu na čiste kulture djetelina ili trava
– U povoljnim uvjetima uzgajanja smjese daju veće urode mase i suhe tvari u odnosu na čiste kulture djetelina. Crvena djetelina u smjesama s visokim travama daje do 20 posto veće urode mase i suhe tvari. Bijela djetelina (različiti varijeteti i kultivari) u smjesama s travama daje do 40 posto veće urode, pa i više, kao i smiljkita roškasta. Samo lucerna u vrlo povoljnim uvjetima (suho propusno, vrlo plodno tlo) može dati veće ili iste urode mase i suhe tvari u odnosu na smjese. Što su nepovoljniji uvjeti za rast i razvoj urode mase i suhe tvari u odnosu na smjese. Što su nepovoljniji uvjeti za rast i razvoj lucerne (kiselo, vlažnije, manje plodno tlo), smjese na osnovici lucerne daju između 5 – 10 posto veće urode mase, a u manje povoljnim uvjetima i do 25 posto više sijena, odnosno suhe tvari.
– Smjese u pravilu daju sigurnije urode jer tlo, tip i vremenske prilike, bolesti, štetnici i način korištenja (napasivanje, kosidbe) mogu utjecati na povlačenje djetelina. Trave su pak uglavnom manje osjetljive na navedene čimbenike.
– Smjese gustim sklopom bolje pokrivaju (zasjenjuju) tlo, i time sprječavaju razvoj korova. Kako se tijekom vegetacije prorjeđuje sklop djetelina, zbog bolesti, štetnika i nepravilnog korištenja na njihovo mjesto uglavnom se šire trave, popunjavaju nepokriveni prostor i na taj način sprječavaju razvoj korova.
– U humidnijim uvjetima smjese se lakše kose, jer za jakih oluja i učestalih oborina djeteline (lucerna, crvena, smiljkita, esparzeta i dr.) jako poliježu, osobito na plodnim tlima. Ako se siju u smjesama s travama čvrstoga uspravnog busa, polijeganje je znatno manje, i time lakša kosidba s manje nepokošenih ostataka, koji svojim truljenjem utječu na ranije propadanje djetelina.
– Smjese se lakše suše. Uzdignuti bus trava zastupljenih u smjesi omogućuje bolje strujanje zraka kroz pokošenu masu smjese, pa se pokošena masa brže i ravnomjernije suši. Na taj se način skraćuje vrijeme sušenja, smanjuje rizik pri sušenju i gubici trušenjem lišća i cvjetova, najkvalitetnijih dijelova smjese.
– Smjese se lakše siliraju. Djeteline u masi imaju visoki udio bjelančevina, a malo šećera. Za ukiseljavanje mase koja se silira potrebni su šećeri koji u lišću, cvjetovima i mladim izbojima djetelina nema dovoljno. Trave sadržavaju znatno više šećera potrebnih za rad bakterija mliječno-kiselinskog vrenja, koje razgradnjom šećera stvaraju mliječnu kiselinu. Ona je pak izvrstan konzervans i sprječava dalju razgradnju silirane mase. Šećerima su osobito bogati ljuljevi. Ako se siliraju čisti usjevi djetelina bez trava, masi koja se silira treba obvezno dodavati konzervanse koji poskupljuju proces siliranja, ali bez dodataka kozervansa u pravilu se ne dobije kvalitetna silaža.
– Travne ili travno-djetelinske smjese mogu se ranije koristiti u odnosu na čiste kulture djetelina napasivanjem ili kosidbom. Na taj se način postiže optimalniji slijed korištenja proizvedene krme tijekom vegetacije, jer se smjese tijekom vegetacije mogu više puta koristiti u odnosu na čiste kulture djetelina, osobito ako su u njih uvršteni rani i kasni kultivari trava, čime se postiže ravnomjerniji raspored poslova na gospodarstvu.

Prethodni članakCvjetne zvijezde kasnog ljeta
Sljedeći članakBolesti voća nakon berbe i tijekom skladištenja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.