Tako snijeg koji padne zimi štiti tlo od izmrzavanja, da ozime kulture i mnoštvo korisnih organizama ostane zaštićeno laganim prekrivačem koji je pun zraka, nježno obuhvača i pokriva tlo.
Tijekom proljeća, ljeta i jeseni na tlo padne lišće, suho bilje koje je završilo rast, ili ocvalo cvijeće, sitne grančice, iglice bora u šumi ili lišće stabala koje tijekom sezone gubi listove, plodovi s voćaka i slično.
Ako sve zbrojimo, nabere se popriličan sloj organskog materijala na tlu i štiti ga od prebrzog isparavanja. Sprječava ispiranje tla i brzi gubitak korisnih mineralnih tvari. Osim toga, takav sloj organskog materijala usporava i smanjuje rast korova, i ujedno je idealna okolina za korisne i nekorisne kukce. Korisni će obaviti svoj dobar posao, a za loše će se priroda pobrinuti svojim drugim mehanizmima, da ograniči njihov štetni rad.
Dobar potez u vašem vrtu, voćnjaku ili cvjetnjaku bit će ako pokušate oponašati ove procese u prirodi i brinuti se o tomu da tlo nikada ne bude golo, a ako je zasađena neka kultura, onda između bilja nastrite neki malč.
Malčiranje vrta, koja je korist?
Organski malč u sloju od 5 do 8 cm spriječit će zbijanje tla i stvaranje pokorice nakon obilnijih pljuskova.
Vlaga će se dulje zadržati u tlu između dvaju natapanja (zalijevanja), ili od jedne kiše do druge. Malč će spriječiti ili usporiti isparavanje, a i hranjiva će se sporije ispirati iz tla.
Mladim, novoposađenim biljčicama olakšava ukorjenjivanje i osigurava bolji rast u prvom periodu. Štiti ih od žarkog sunca i osigurava vlagu. »čuva kisik u tlu (prozračnost tla), a time štiti i mlade korjenčiće da se lakše i brže razrastu.
U ukrasnom vrtu djeluje dekorativno i prikriva nedostatke, tako da bilje dođe do izražaja.
Korov teže niče pa je plijevljenje rjeđe potrebno i lakše obaviti.
Grmlju i drveću također koristi malč. Osim što poboljšava strukturu tla oko debla, čini i vidljivu barijeru oko njega, pa prilikom kosidbe lakše obilazite grmove ili drveće, pogotovo mlađe sadnice. Tako će i rjeđe doći do ozljeda koje se događaju prilikom kosidbe.
Organski malč daje sklonište mnogim korisnim organizmima.
Organski se malč polagano raspada i lagano tone u tlo. Osobito je to korisno na težim, slabo propusnim glinenim tlima, ili jako propusnim pjeskovitim, gdje voda prebrzo odcuri kroz tlo u dubinu.
Što treba izbjegavati?
Malčirati ne treba u predebelom sloju, jer će se inače početi gušiti tlo. Bit će otežano prozračivanje tla i isparavanje vode, a to bi mogao biti problem tamo gdje je tlo ionako dosta mokro.
Zato debljinu malča treba prilagoditi klimi, vrsti tla i bilju.
Izrazito vlažna tla ne malčirajte, jer ionako sadržavaju dosta vlage. Osim toga, na takvim se mjestima u malč brzo nasele puževi.
Ne rasipajte malč do stabljike ili debla. Načinite mali razmak između njih (oko 10 cm).
Koja je vrsta malča najbolja?
Sve ovisi o tome koju vrstu bilja malčirate i zašto. Pazite da ne stavljate kao malč travu koju ste pokosili kosilicom. Sitno sjeckana trava zalijepi se i stvori “kašu”, koja u debelom sloju moće zagušiti površinu tla. Malč mora biti rastresit, rahao, kako bi mogao osigurati dosta zraka za biljke.
Ako kosite kosilicom i imate dosta trave, stavite je u kompost, ali dodajte i neki grubi otpad kako se ne bi zalijepila. To mogu biti primjerice sitno sjeckane grančice koje ostaju u vrtu.
Slama je jedan od jeftinijih malčeva. Kako se pomalo raspada, obogaćuje tlo organskom tvari pa je korist dvostruka. Želite li da korov ne raste na gredici zasađenoj salatom ili jagodama, moćete koristiti slamu. No, načinite razmak oko biljke. Malč neka počne negdje na rubu vanjskih listova. Računajte na to, ako je slama jako suha i ako počne puhati jaki vjetar, mogao bi raspuhati veći dio slame. Zato malč kontrolirajte i popravite u tijeku rasta.
