Erwinia bolest uzrokuje po Gramu negativna bakterija Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al. iz porodice Enterobacteriaceae, veličine 0,3 – 1,5 µm. Raširena je u gotovo svim dijelovima svijeta. Homogena je vrsta. Od drugih patogenih bakterija koje induciraju nekroze tkiva razlikuje se po vrlo brzom širenju od mjesta infekcije. U meteorološki optimalnim uvjetima može uništiti osjetljive domaćine u jednoj sezoni rasta.
Trenutno u fitofarmaciji ne postoje kemijska sredstva za učinkovito kurativno suzbijanje bakterijske paleži. U nekim je zemljama dopuštena primjena antibiotika za primjenu u voćarstvu protiv vrste Erwinia amylovora (pr. Mađarska, Nizozemska, Belgija, Izrael i dr.), ali su nakon šire primjene vrlo brzo otkriveni izolati bakterije otporni na streptomicin-sulfat. Stoga je kontrola bakterijske paleži vrlo otežana i isključivo preventivna, uz primjenu više integriranih mjera.
Temelj prevencije je rano otkrivanje i prepoznavanje patogena. Uništavanje alternativnih domaćina u blizini plantažnih nasada (pr. glog, osjetljive ukrasne vrste). Također sadnja deklariranih i zdravstveno ispravnih sadnica manje osjetljivih sorata ili kultivara. Zbog velike potencijalne opasnosti od bakterijske paleži na voćarsko-rasadničarsku proizvodnju u Međimurju, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu od 1997. kontinuirano provode edukativne radnje. Kao što su stručni članci, predavanja, radni mjesečni sastanci u voćnjacima. S ciljem upozorenja javnosti i struke na prvu moguću pojavu bolesti u županiji. U razdoblju od 1997.do 2005.Odsjek HZPSS-a zaprimio je više dojava o mogućoj prvoj pojavi bakterijske paleži.
Na temelju primijećenih simptoma koji uzrokuju sindrom paleži cvata, sušenje lišća, paleži mladica, razvoju rak-rana na granama ili deblu, paleži ili truleži plodova i slično. Ukupno je pregledano 111 lokaliteta s osjetljivim domaćinima (jabuka, kruška, dunja, dunjarica, japanska dunja, glogovica). Naime, iskustva iz drugih područja (država) gdje se bakterijska palež prvi put pojavila potvrđuju spoznaju da stručne osobe i voćari simptome vrste Erwinia amylovora često poistovjećuju s drugim biotskim (živim) i abiotskim (neživim) poremećajima u voćarstvu.
Kad se bakterijska palež prvi put pojavljuje na nekom području, postupak identifikacije obvezan je u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju (EPPO, 1992). Propisane su mjere uzimanja i prevoženja biljnih uzoraka, ekstrakcija bakterije iz uzoraka s istaknutim simptomima bolesti,. Također izolacija vrste na hranjivim podlogama, test patogenosti i specifično testiranje vrste bakterije. Tipični simptomi bakterijske paleži u Međimurju su uočeni početkom lipnja 2004. Na temelju naknadne analize biljnih uzoraka u Zavodu za zaštitu bilja, Međimurska županija proglasila je zaraženo i karantensko područje na temelju Naredbe od 15.9.2004.(NN 129/04).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)