Lavanda (Oleum, Flores Lavandulae) je samonikla višegodišnja biljka, koja u obliku polugrma raste u Dalmaciji na suhim i toplim obroncima, a uzgaja se i u vrtovima. Poznato je izrazito smirujuće djelovanje lavande, koju zbog mnogih dobrih svojstava nazivaju i modrim čudom juga. No, ta se uzrečica promijenila: lavanda nije više samo povlastica Sredozemlja. Definitivno je osvojila i unutarnji, sjeverozapadni dio Hrvatske i udomaćila se na mnogim poljima (hvarska lavanda Budrika), ali i u lončanicama (Lavandula vera ‘Lady’), koja se kao ukras već standardno uzgaja na balkonima i u sobama, poput ostalih sobnih biljaka!

U unutrašnjosti se uzgaja većinom na mjestima napuštenih vinograda, ali i na drugim poljoprivrednim površinama. Postala je u pravom smislu industrijska biljka, ne samo na jugu Hrvatske. Osnovni cilj u dobivanju druge lavande (Lavandula vera ‘Lady’) bio je da se dobije niski i kompaktni grm, kako bi se mogao smjestiti u lončanicu, prikladnu za uzgoj na balkonu ili u sobi. Lončanice sa sredozemnim biljem su u trendu u kont nentalnom dijelu Hrvatske. Mnogi na taj način žele zadržati uspomene s godišnjih odmora, ili obilježiti dio djetinjstva ili sredozemno podrijetlo. Pokazale su to ankete među brojnim kupcima na sajmovima cvijeća. Tako je nastala lavanda prilagođena niskim zimskim temperaturama.

Iako se smatra da je lavanda jedna jedina, postoje zapravo četiri vrste. Prava lavanda, širokolisna lavanda, španjolska lavanda i lavandini. Sve su poznate po eteričnim uljima, ali su ulja različitih kakvoća i različite namjene.

Za ulje prave lavande govori se da je “majka među eteričnim uljima”, jer najviše djeluje umirujuće. To ulje najbolje pogoduje kupkama i masažama. Širokolisna lavanda daje ulje blago bockava mirisa. Njegovo je svojstvo da najbolje djeluje na ljudsku kožu, jer je regenerira. Španjolska lavanda sadrži eterično ulje, koje može djelovati čak i toksično. No, ima veliku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Neke zemlje ne dopuštaju slobodnu prodaju ulja od španjolske lavande, baš zbog toksičnosti. Za lavandine (hvarska Budrovka) vlada mišljenje da su lošije kakvoće od prave lavande. Baš suprotno. Lavandini imaju neka druga poželjna svojstva, poput baktericidnog, protugljivičnog djelovanja, a može biti i analgetik.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakRast ploda
Sljedeći članakErwinia – najopasnija bolest jabučastog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.