Jednako nepovoljni uvjeti bili su i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje je na pojedinim područjima kroz nekoliko sati palo i više od 70 litara kiše na metar četvorni. Nažalost, prognoze da će se vremenske prilike stabilizirati nisu ispunjene, jer tijekom studenoga i početkom prosinca nije bilo ni tri do četiri dana u nizu bez oborina. Pšenica je vrlo tražena roba, postiže dobru cijenu, a i poticaji su povećani sa 1600 na 2250 kuna po hektaru. Prema znanstvenim spoznajama i iskustvenim normama, optimalni rokovi za sjetvu pšenice odavno su prošli. Procjena obavljenih radova i sjetva ukupnih planiranih hektara glasi: berba kukuruza na oko 80 %, i sjetva pšenice na 65 – 70 % površina. Činjenica je da su se radovi protegnuli kroz drugu polovinu prosinca, a ako vremenski uvjeti dopuste i nastaviti tijekom siječnja. Površine i usjevi koji su uspješno zasijani u razmjerno povoljnom razdoblju, koje je trajalo do prvih obilnijih kiša, nalaze se u zadovoljavajućoj fazi razvoja. Točnije, pšenice prolaze fazu početka busanja, a to je stadij u kojemu je usjev pšenice najotporniji na niske negativne temperature i večinu drugih stresnih zimskih utjecaja. Što se tiče usjeva koji su zasijani nakon toga roka, teško je dati objektivnu ocjenu. Nicanje na tim površinama odvijat će se u zimskom razdoblju ispod snježnog pokrivača ili tek u proljeće. Nažalost, na tim usjevima zbog golomrazica moguća su veća oštećenja lisne mase uza zadržanu životnu snagu konusa rasta na malim biljčicama, tako da će se pravo stanje tih usjeva moći dati tek u proljeće.
Što pokazuju analize?
Višegodišnja analiza proizvodnje pšenice u našem ravničarskom području ipak daje razloge za optimizam. Prosječna dinamika sjetve i realizirani prinosi rokovima, znači nakon 10. studenoga, pa prema tome smatramo da se vrijeme sjetve domaćih sorata ozime pšenice može produžiti te i u takvim uvjetima ostvariti zadovoljavajući prinos tehnološki kvalitetnog zrna. Glavne čimbenike rasta i razvoja ozime pšenice do zime, osim hranjivih tvari predstavljaju, temperatura i vlaga. Treba imati u vidu da je optimalan rok sjetve pšenice čak i u istom području po godinama različit u ovisnosti o vremenskim prilikama. Bitno je istaknuti da u našim uvjetima odlučujući čimbenici rasta omogućuju na prosušenu tlu sjetvu i u idućem razdoblju. Potkraj zime i početkom proljeća zadržana vlaga i toplina ispod snježnog pokrivača omogućit će klijanje i možda nicanje biljaka.
