Borovnica i brusnica – voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinsko važnih spojeva, kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.) te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje čovjeka. To je između ostalog razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas je uzgoju najviše proširena američka borovnica (Vaccinium corymbosum).
Važno je naglasiti da kod nas do sada još nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na ovim biljkama, pa se u ovom članku navode mjere suzbijanje koje se provode u svijetu, gdje je više proširen uzgoj borovnice. Kod nas imaju dozvolu samo fungicidi na bazi sumpora za pepelnicu i na fludioksonila za sivu plijesan.
Palež cvjetova ili siva plijesan – bolesti borovnica
Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznatija pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se naročito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u vidu paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju ako da su spaljeni i suše se. Palež nekada može zahvatiti i lišće i izboje biljaka. Suzbijanje se provodi fungicidima, a kao što su: dikarboksimidi (Kidan SC, Lupo SC i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil ( Mythos SC, Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba vršiti već od početka cvatnje do početka zriobe plodova. Kod nas dozvolu ima samo Switch 62,5 WG.
Rak stabljike – bolesti borovnica
Ove bolesti borovnica mogu uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva kao što su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u vidu nekroza, rak rana i odumiranja kore stabljike, zatim sušenja izboja, pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultivara. Mjere suzbijanje ove bolesti borovnica ne daju baš zadovoljavajuće rezultate što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika) od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida kao što je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.).
Fungicidi se primjenjuju jedan put mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Obavezno bi trebalo uklanjanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada.
Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a relativni otporni su Blueray, Pioneer.
Antraknoza plodova
Ove bolesti borovnica se najčešće javlja na plodovima u vrijeme zriobe u vidu antraknoznih udubljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvijetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakim napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Jako osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Suzbijanje bolesti vrši se s fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u intervalima 8-10 dana. Prema iskustvima iz svijeta najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris KS, Quo Vadis KS, Amistar 250 SC i dr.).
Pjegavost lišća
Od više bolesti koji dolaze na lišću borovnica najčešća je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeo sporium minus te septorijska pjegavost lišća koju uzrokuje gljiva Septoria spp.. Pojavljuje se obično krajem lipnja u vidu crvenkastih pjega na licu lista. U slučaju jače zaraze (što je kod na rijetkost) može doći i do defolijacije ili opadanje lišća. Prema iskustvima iz svijeta suzbijanje se vrši fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FL KS, Zino KS). Tretiranje se vrši nakon berbe borovnica u razmaku od dva tjedna.
