Područje proizvodnje cikorije u nas je sjeverozapadna Hrvatska – okolica Bjelovara i Garešnice, u čijoj je blizini i pogon tvornice “Franck” za preradu cikorije (Bjelovar). Uzgaja se na oko 100 ha. Prosječni prinosi korijena kreću se od 17 do 30 t/ha. Proizvodnja industrijske cikorije u nas je organizirana u kooperaciji s “Franckom”. Iako je cikorija vrlo zahtjevna kultura u proizvodnji, zahtjevnija čak i od šećerne repe, poticaj za njezinu proizvodnju iznosi 1 250,00 kn/ha.
Cikorija nema prevelike zahtjeve prema tlu, ali zato zahtijeva pravilnu, duboku obradu, vrtno pripremljen sjetveni sloj i pažljivu njegu u početku rasta i razvoja. Dobro uspijeva na neutralnim i slabo alkalnim tlima (pH u 1M KCl 7,0 – 7,5), pa na većini naših tala prije uzgoja cikorije treba obaviti kalcizaciju.
Osnove tehnologije proizvodnje cikorije
Plodored
Cikoriju treba uzgajati u plodoredu s rotacijom od najmanje pet godina. U plodoredu cikorija najčešće dolazi poslije strnih žitarica (ozimih ili jarih). Žitarice su dobri predusjevi jer rano napuštaju tlo, što omogućava pravodobnu obradu (duboko oranje), što je važno za postizanje visokih prinosa korijena. Dobar uspjeh u proizvodnji postiže se i poslije kukuruza i krumpira kao okopavina (koje su najraširenije kulture u području proizvodnje cikorije) jer ostavljaju tlo čistim od korova, što je važno za cikoriju u mlađim stadijima, jer je tada najosjetljivija na zakorovljenost. Smatra se da su crvena djetelina, lucerna, djetelinsko-travne smjese te smjese grahorice ili graška sa žitaricama najbolji predusjevi za cikoriju, osobito na težim tlima, jer one svojim korijenom duboko prodiru u tlo i rahle ga a ostavljaju i znatne količine dušika u tlu.
Obrada tla
Glavni cilj obrade je stvaranje rahlog tla povoljne strukture koja će omogućiti normalan rast i razvoj korijena koji je u cijelosti ispod površine tla.
Ovisno o predusjevu, osnovna obrada tla za cikoriju obuhvaća nekoliko operacija – prašenje strništa (ako cikorija dolazi poslije strnih žitarica), podoravanje djetelišta, lucerišta, prirodnih ili sijanih livada (koje po vremenu i načinu ima karakteristike prethodnog oranja). Temeljna je operacija u osnovnoj obradi duboko oranje na dubinu 35 – 40 cm, jer cikorija za razvoj korijena traži rahlo tlo do dubine 30 – 35 cm.
Predsjetvena obrada sastoji se od zatvaranja zimske brazde i pripreme tla za sjetvu. Zatvaranje zimske brazde provodi se radi očuvanja nakupljene vlage, a obavlja se drljačama ili kombiniranim oruđima. Priprema tla za sjetvu treba biti kvalitetna da bi se stvorio ravan, usitnjen, strukturan i vlažan sjetveni sloj (što će osigurati dostatnu kapilarnu vlagu za nicanje).
Na težim tlima sklonima zamuljivanju, tipa pseudogleja kakva prevladavaju na našem proizvodnom području cikorije, u proljeće treba obaviti podrivanje ili obradu tla kultivatorom do 30 cm dubine. Poslije toga površinu treba odmah usitniti i pripremiti za sjetvu rotodrljačom.
Gnojidba
Prilikom gnojidbe treba znati količinu raspoloživih hranjiva u tlu (na temelju rezultata kemijske analize tla), potrebe cikorije za hranjivima za određeni prinos te iskorištenje hranjiva iz gnojiva i iz organske tvari tla. Za prirod između 40 i 50 t/ha korijena, cikorija treba određenu količinu hranjiva: 120 – 150 kg/ha N, 80 – 100 kg/ha P2O5 i 150 – 200 kg/ha K2O. Prevelike količine dušika rezultiraju smanjenjem sadržaja inulina, pospješuju bakterijske bolesti i izazivaju probleme pri skladištenju korijena jer povećavaju truljenje. Polovica do dvije trećine mineralnih gnojiva zaoravaju se dubokim oranjem ujesen, a preostala količina daje se površinski prije predsjetvene pripreme tla.
Za prihranjivanje se upotrebljava 150 – 200 kg/ha KAN-a, i to prilikom prvog kultiviranja potkraj lipnja, ovisno o vremenu sjetve odnosno nicanja. Kako su naša tla zbita i siromašna humusom, gnojidba cikorije može se obaviti i kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva. Gnojidbu organskim gnojivima (stajskim gnojem) treba obaviti u ljetno-jesenskom razdoblju izravno za cikoriju, ili za predkulturu – okopavinu nakon koje u plodoredu slijedi cikorija.
