Gotovo svake godine napadaju ih u gospodarski vrlo štetnoj populaciji prezimljujuća populacija kupusne i lukove muhe (Phorbia radicum, Phorbia antiqua). Odnosno uzročnici “crvljivosti” kupusnjača i luka. Štete od prve ili prezimljujuće generacije kupusne muhe mogu biti veće od lukove muhe u usjevima luka, a suzbijaju se isključivo preventivno malim brojem registriranih insekticida u našoj zemlji za tu namjenu (dimetoat, imidakloprid, klorpirifos-etil). Štete su u kontinentalnom dijelu Hrvatske vidljive obično u prvoj polovici svibnja. Preventivne mjere suzbijanja provode se već prije sadnje, tijekom sadnje ili nakon sadnje.

Odrasla kupusna muha(Phorbia radicum)je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuje kao kukuljice u tlu, a muhe izlijeću kad je temperatura tla iznad 12 °C. U nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe se pojavljuje postupno, što značajno otežava mjeru zaštite prskanjem biljaka u polju.

Odrasle muhe privlači žuta boja pa se populacija može pratiti žutim ljepljivim pločama ili zbrajanjem srednjih dnevnih temp. viših od 4,3°C od početka kalendarske godine. Napadnute biljke venu i poliježu, lišće postaje olovno sivo ili plavoljubičasto, te se lako čupaju iz tla. Na njima se nalazi više ličinki muhe, a napadnuti dio korijenova vrata ili zadebljalog korijena gnjili. Veće su štete na mladim biljkama, ali u uvjetima nedostatka vode propadaju i jače razvijene prijesadnice. Nr. takvi su slučajevi zabilježeni u proljeće 2000. i 2003. godine.

Maceljski (2004.) navodi da se kupusna muha može preventivno suzbijati sljedećim postupcima. (a) plošno tretiranje zemljišta prije sadnje (insekticidi na osnovi klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC, Pyrifos, Finish EC, Callifos 48 EC). (b) rasipanje granula (Volaton G-5; Dursban G-7,5). (c) zalijevanje biljaka (insekticidi na osnovi dimetoata = Rogor 40 EC, Chromogor, Perfekthion EC, Zagor, Ritam, Calinogor EC i klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC i sl.). (d) prskanje biljaka u vrijeme odlaganja jaja kupusne muhe uz veći utrošak škropiva (600 l/ha) (isti pripravci kao zalijevanjem).

Za svaku spomenutu mjeru propisane su karence u kupusnjačama! Ipak, praksa je dokazala da se metodom prskanja biljaka u polju tijekom leta kupusne muhe i odlaganja jaja postiže slabija djelotvornost. Zalijevanje biljaka insekticidnom otopinom na većim se površinama ne provodi. Zadnjih se godina u kupusnjačama širi primjena insekticida iz skupine neonikotinoida, regulatora razvoja kukaca i naturalita, visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (Ester et al., 2003.). Neonikotinoidi se koriste metodom potapanja prijesadnica u kontejnerima u insekticidnoj otopini neposredno prije sadnje u polje. Potkraj 1990-ih u Hrvatskoj je dopuštenje dobila primjena imidakloprida (Confidor 200 SL) za namakanje prijesadnica golog korijena prije sadnje 10 – 15 minuta u 0,1 %- tnoj otopini.

Ipak, ova mjera bila je u potpunosti neuspješna pri namakanju prijesadnica ranog kupusa, kelja i cvjetače. Uzgojenih u kontejnerima tijekom proljeća 2000., 2003., 2004. i 2005.. Zabilježeno u Međimurju, okolici Zagreba, Bjelovara, Đurđevca, Varaždina, Ludberga. Tako zaštićeni rasad naknadno je u polju u potpunosti uništila kupusna muha. Premda nema dopuštenje, u praksi se posljednjih godina širi metoda zaštite kontejnerskog rasada kupusnjača potapanjem u insekticidnu otopinu prije sadnje. Tijekom trogodišnjih pokusa kratkotrajnog potapanja (4 – 7 sekundi) kontejnerskog rasada ranih kupusnjača u otopinama različitih insekticida iz skupine neonikotinoida (Confidor, Actara, Mospilan), nezadovoljavajuća je učinkovitost na kupusnu muhu dobivena ako su korištene otopine u koncentracijama manjim od 0,5 %, odnosno zadovoljavajuća djelotvornost zahtijeva utrošak najmanje 200 grama djelatne tvari/ha.

Prethodni članakNOVA EUROPSKA POŠAST
Čagalj – šakal
Sljedeći članakPrve zaštite vinograda protiv štetnih organizama!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.