Odgovorno tvrdimo da je stanje na terenu poražavajuće, što zapravo ne začuđuje. Slušali smo mnoštvo stručnih predavanja kod nas, na kojima su se predavači gotovo nadmetali većini nerazumljivim riječima, izrazima i pojmovima u tijeku svojih vremenski ograničenih izlaganja. Dakako, sva su predavanja bila održavana stočarima bez iznimno važnog stručnog i praktičnog dijela.


Herbivar, omnivar, helminti, helmitologija, antihelmintici, platehleminithes, nemathelmintes, helminizijaza, trematode, trematodoze, cestode, aplicirati, per os – izrazi su zabilježeni na jednom od predavanja kozarima i ovčarima.


U našim stočarskim krajevima susrećemo različitu opterećenost svekolikim nametnicima. Poznato je da na naše pašnjake, sjenokoše, pojilišta dolaze i divlji preživači, pretežno srneća divljač koja također pridonosi širenju parazita, no, to ne možemo ni izbjeći ni zabraniti, ali možemo voditi brigu o promjeni-izmjeni napasivanja, pa prezimljene ličinke nametnika iduće godine neće učiniti štetu kod nove generacije već pri prvim izlascima na pašu.


Ondje gdje ste napasivali male preživače u kasno ljeto i jesen, u proljeće ni u kojem slučaju nesmijete napasivati.


Metiljavost

Suzbijamo u kasno ljetnom – jesenskom razdoblju. Pri naglom i jakom (akutnom) izbijanju bolesti prevladavaju mladi razvojni oblici koji uzrokuju upalu jetrene ovojnice, često kobnu za male preživače. Odrasli oblici nastane se u žučnim kanalima i u žučnom mjehuru i gotovo u pravilu uzrokuju kronične oblike bolesti.


Veliki i mali metilj

Kod nas se pojavljuju oba oblika ovih nametnika, koje moramo razlikovati i ne svrstavati u isti koš. Nalazimo ih u različitim organima kralježnjaka, jetrima, crijevima, glavi, rogu, bubrezima, dišnom i probavnom sustavu itd.


Masovne tegobe uzrokuje i veliki metilj . Mali metilj je doduše češći. Kod nas nema novih podataka s terena, a prema starim podatcima: „Metiljavost – ovce i koze 20 – 70 %, goveda 10 – 40 %“, pri čemu nisu odvojene zaraze velikim i malim metiljem.


Klaonički švicarski podatak za male preživače: „Veliki metilj 5 %, mali metilj 50 %”. Pritom su tu uključeni i podatci zatvorenog uzgoja jelenske i srneće divljači.


Veliki metilj (Fasciola hepatica) – trematoda – plosnatog je oblika i dostiže dužinu od 2 do 5 cm. Jajašca odraslih iz žučnih kanala s izmetom životinja dospijeva ju u okružje. U razdoblju od oko dva tjedna razvija se larva, koja traži maloga vodenog puža i prodire u njega. Dva mjeseca kasnije novi razvojni oblik napušta puža i prelazi na travu. Ondje se začahuri čekajući novog domaćina – vašu kozu ili ovcu da ju pojede zajedno s travom.


U probavnom traktu „male pijavice“ napuštaju svoju čahuru, probijaju stijenku tankog crijeva i dospijevaju u jetra, gdje su između 6 i 8 tjedana. Ondje spolno dozore i prodiru u žučne kanale. U izmetu ovaca prva jaja velikog metilja mogu se naći nakon 56 a kod koza 65 dana.
Puž koji prenosi razvojne oblike uzročnika metiljavosti obitava u švicarskim Alpama do nadmorske visine od 2600 metara.

Prethodni članakBolesti kopita
Sljedeći članakŠpinat voli kasnu sjetvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.