Neke vrste lukovičastog cvijeća među prvim se biljkama bude u proljeće. Osim toga, vrlo su skromnih zahtjeva u pogledu uvjeta i sve navedeno ih čini vrlo popularnim i uzgajanim. U rano proljeće nalazimo ih u parkovima, vrtovima, a često se uzgajaju i u loncima.
Vrijeme sadnje
Vrijeme sadnje lukovica je jesen, od rujna do kraja listopada. Ranijom sadnjom osigurava se ranija i duža cvatnja, kvalitetniji i krupniji cvijet. Priprema za sadnju počinje izborom mjesta sadnje, vrsta i kupovinom lukovica. Tlo za uzgoj lukovica mora biti rastresito, plodno, a treba izbjegavati zbijena i vlažna tla. Dodavanjem treseta i pijeska prilikom obrade tla popravlja se njegova struktura. Tlo se obrađuje na dubinu do 30 cm. Zemlja se ostavi da se osuši i zatim se usitni. Ako se želi formirati gredica,potrebno je iskopati željene veličine i potrebne dubine u koje se sade lukovice.
Sadnju u manjim grupama najlakše je obaviti uz pomoć sadilice kojom se načini rupa u zemlji na čije se dno postavi lukovica, blago se pritisne i pokrije zemljom. Opće je pravilo da se lukovice sade na dubinu koja treba biti 2 do 3 puta veća od visine lukovice. Na težim tlima lukovice se sade dublje, a na lakšima pliće. Lukovičaste biljke nemojte saditi same za sebe, uvijek se sade u grupama, od najmanje 3 do 4, poželjno je više, no ipak nemojte pretjerivati. Na ovaj način će doći do izražaja njihova boja, oblik i drugo. U suprotnom, imat ćete pojedinačne, gotovo neprimjetne biljke.
Prilikom izbora i sadnje lukovica vodite računa o sljedećem:
– sadite kvalitetne, zdrave i čvrste lukovice, veličine karakteristične za vrstu
– lukovice kupujte kod provjerenih trgovaca, pakiranje lukovica obavezno mora imati deklaraciju
– prilikom sadnje vrh lukovice obavezno okrenuti prema gore.
Evo još nekoliko savjeta za uspješan uzgoj lukovica.
Dolazak jeseni podsjeća nas da ulazimo u mirniji period godine. Vrtovi nisu više tako raskošni i mnogi već sada razmišljaju o novim mogućnostima i kombinacijama koje će realizirati u idućoj godini. Ako želite odmah na početku idućeg proljeća da se vaš vrt oboji živopisnim bojama, mirisima, da vas oraspolože, da privuku pozornost prolaznika, tada je jesen pravo vrijeme da ove ideje realizirate.
Već smo rekli da se lukovice mogu saditi na cvjetne gredice, po grupama, gdje svaku grupu čini jedan hibrid sa istom bojom cvjetova, ili tako da dobiemo miks boja. Osim toga, lukovice se mogu saditi zajedno i sa drugim biljkama koje će istom ili kontrastnom bojom činiti određenu kompoziciju. Lukovice možete posaditi i na travnjaku.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKopitne bolesti
Sljedeći članakŠpinat voli kasnu sjetvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.