Gnojidba vinograda iznimno je važna i ne smije se zanemariti. Zato jer se njome unose u tlo hranjiva koja je vinova loza iznijela prinosom. Isto tako, stvaraju se zalihe svih onih hranjiva koja nedostaju u tlu. Posebice fosfora i kalija koje vinova loza zahtijeva u dovoljnim količinama u svim fazama rasta i razvoja. Vinova loza se i tretira kao kultura koja u svojoj ishrani traži puno kalija (K2O). Zato jer on sudjeluje u sintezi ugljikohidrata.
Uz dobru opskrbljenost vinove loze kalijem veće je nakupljanje šećera u bobicama grožđa. Povećana je sposobnost vinove loze da prebrodi period suše i bolja je otpornost na bolesti i štetnike. Fosfor (P2O5), povoljno djeluje na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve.
U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa, i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je nedostupan biljkama zbog niske pH vrijednosti tla odnosno visoke kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, primjenom Fertdolomita granuliranog.
Fertdolomit je kalcij-magnezij karbonat koji sadrži i NPK hranjiva u omjeru 3-2,5-3. Njegovom se primjenom uz kalcizaciju djelomično ili u potpunosti obavi i osnovna gnojidba vinograda. Ovisno o pH vrijednosti tla primjenjuje se u količini od 1-4 t/ha.
Osnovna gnojidba vinograda
Za osnovnu gnojidbu vinograda može se primijeniti sulfatno gnojivo NPK 7-14-21. Ono je posebno namijenjeno gnojidbi vinove loze ili se može primijeniti NPK 8-16-24 ili NPK 5-15-30. Količinu koju treba unijeti u tlo najpouzdanije je odrediti na osnovi kemijske analize tla. No orijentaciono možemo reći da se za vinograde u punoj rodnosti primjenjuje 700 kg/ha NPK 7-14-21 ili 500 kg/ha NPK 5-15-30 ili 625 kg/ha NPK 8-16-24.
Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod gnoje se s nešto manjom količinom gnojiva. Zato jer su i prinosi manji. Znači primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 5-15-30 ili 325 kg/ha NPK 8-16-24. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem. Dušik se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane. Početkom vegetacije i poslije cvatnje.
Prva prihrana Ureom N 46 obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio dušika vinova loza iskoristiti do cvatnje za intenzivan porast mladica. Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka dušika ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu dušika dodanu pri jesenskoj gnojidbi, oko 130 kg/ha ili 13 g/m2 Uree.
U svibnju se nakon cvatnje obavlja još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) u količini 100-130 kg/ha ili 10-13 g/m2 ovisno o količini zametnutog roda. Uloga dušika je u stvaranju temelja za dobru rodnost i povećanju lisne površine. Od hranjivih elemenata najviše utječe na povećanje prinosa. Međutim, ne treba pretjerivati s dušikom. Zato jer prekomjerna količina dušika, naročito bez izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem, može izazvati prebujan rast mladica. To pogoduje razvoju bolesti. Također sipanje cvata uz pojavu rehuljavosti grozda i produžetak vegetacije do kasno u jesen.
