Imunosni sustav štiti organizam peradi od uzročnika bolesti. U tu je svrhu razvio mnoštvo strategija. One mogu biti jednostavne ili komplicirane. Pritom kod pojedinih obrambenih reakcija imunosnog sustava dolazi između svih sudionika do intenzivne komunikacije
i koordinacije. Uspjeh imunosnog sustava počiva na nekompliciranoj interakciji
svih sudionika. Kako bi interakcija mogla funkcionirati, imunosni sustav mora raspolagati
svim materijalom potrebnim za metabolizam i obranu od uzročnika bolesti kojeg dobiva preko hrane. Vezano za imunosni sustav jedan mineral ima ključnu ulogu, a to je cink.
Cink i obrambene reakcije
Sve značajne obrambene reakcije vezane su za cink. Opskrbi cinkom stoga pridajemo
najveće značenje. Prijeko je potreban za više od osamdeset metaboličkih
procesa organizama i sudjeluje u regulaciji dvjestotinjak enzimskih sustava. Sastavni
je dio mnogih fermenata, vitamina i hormona, potiče stvaranje obrambenih stanica,
odgovoran je za rast i diobu stanica, spolno sazrijevanje i reprodukciju.
Bez cinka nema ničega, a s premalo cinka mnogo toga manjka. Slaba opskrba cinkom
uvijek znači pojačanu sklonost infekcijama. Naravno da mnogobrojni
zadaci na području obrane organizma ne spadaju u nadležnost elementarnog
cinka nego u nadležnost enzima, kojima cink treba kao partner. Enzimi ovisni
o cinku djeluju u jednom enzimskom sustavu. Prvorazredni primjer zaštite od
deformacije stanica uzrokovane slobodnim radikalima je cink.
U organizmu peradi sve je usmjereno na dobivanje energije putem kisika. Pritom
nastaju neke tvari, izuzetno agresivne koje napadaju sve što im stane na put.
Jasno je da pri tom mogu nastati velika oštećenja i deformacije stanica pa i ugibanje
životinja.
Cink i enzimi
Organizam peradi je stoga poduzeo određene preventivne mjere. Opasni slobodni
radikali izbacuju se iz organizma, a pri tom izbacivanju sudjeluju različite tvari
i mehanizmi djelovanja. Jedan mehanizam djelovanja je obrana od slobodnih radikala
putem enzima. Takvim je enzimima za djelovanje
između ostalog potreban i cink. Ako u organizmu peradi nema dovoljno cinka
samo mali broj ovih enzima moći će djelovati. Ako ima
dovoljno cinka, svi će enzimi moći djelovati. Što više enzima djeluje, to će organizam
peradi biti bolje zaštićen od napada slobodnih radikala.Dobra opskrba cinkom bit
će sve značajnija, jer neće trebati uklanjati samo vlastite slobodne radikale nego i one
umjetno unesene u organizam. Aditivi u gotovoj hrani, onečišćen zrak, loša kvaliteta pitke vode, veliko ultraljubičasto zračenje i još štošta. Tako cink štiti i od trovanja olovom, kadmijem i bakrom.
Jedan enzim sa cinkom kao partnerom naziva se kao superoksid-dismutaza. On osigurava da slobodni radikali ne oštećuju ‘tvornice bjelančevina’ i stanične membrane.
Uslijed nedostatka cinka, obrana organizma je prilično problematična. Dolazi do
oštećenja slobodnim radikalima jer nedostaje stabilizirajuće djelovanje cinka na
stanične membrane. Cink, međutim, nije odgovoran samo za funkcioniranje
enzima u obrambenom sustavu. On se brine i za isključivanje enzima kada
njihovo djelovanje više nije potrebno. Također je potreban i u proizvodnji bjelančevina,
u što spadaju i enzimi. Za iščitavanje ‘genskih informacija’ (primjerice,
proizvodnja bjelančevina za enzime) određene bjelančevine moraju se nataložiti
na gene. Ove bjelančevine moraju se posebno oblikovati da bi postupak očitanja
mogao uopće započeti. Takvo posebno oblikovanje u mnogim slučajevima preuzima
mineral cink.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj trešanja u hidroponima
Sljedeći članakProljetna gnojidba vinograda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.