Da podsjetimo, u provedbi mjere 101 podržava se razvoj i prilagodba gospodarstava u djelatnosti peradarstva, mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, sektora jaja, voća i povrća. Također žitarica i uljarica dok se u mjeri 103 podržava prilagodba gospodarstvenika standardima poslovanja EU u djelatnosti sektora mlijeka i mljekarstva, sektora ribarstva. Nadalje sektora prerade voća i povrća, sektora vinarstva, te sektora maslinovog ulja.

Sektor vinarstva

Prema IPARD programu u 2005. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je bila 1,5 milijuna hektolitara od kojih je 667.865 hl bilo pušteno u promet. Većina od 940 proizvođača koji prodaju vino na tržištu su mali (manje od 1000 hl godišnje) i samo ih je 9 proizvodilo više od 20.000 hl. Stoga, IPARD potpora usmjerena ovom sektoru odnosi se na ulaganja za poboljšanje kontrole kakvoće u području vinarstva. Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda mikro, malih i srednjih prerađivačkih pogona u sektoru vina. Kako bi se uskladile sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja. Također uvjete za zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri pomoći će poboljšati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva na nacionalnom i međunarodnom tržištu i poboljšati pristup tržištu za proizvođače primarnih poljoprivrednih proizvoda.

Korisnici potpore

Za razliku od mjere 101 gdje se na IPARD natječaj mogu javiti poljoprivredna obiteljska gospodarstva. U mjeri 103 korisnici natječaja su prvenstveno obrti, poduzeća, poljoprivredne zadruge u 100%-tnom privatnom vlasništvu ili do 25% u državnom vlasništvu. Odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave.
Druga važna stvar kad govorimo o krajnjim korisnicima ove mjere je obveza korisnika upisa u sustav PDV-a (ako do sada nije u sustavu). Također korisnik mora imati registriranu djelatnost za koju se prijavljuje projekt, kao i biti u rangu mikro, malih i srednjih tvrtki.

Specifičnosti ovog kriterija u vinarstvu su i dodatni uvjeti za vinare, a odnose se na:

1.Podnositelj mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, te
2.U godini prije podnošenja prijave podnositelj mora imati godišnju proizvodnju u rasponu od 200 hl do 20.000 hl kvalitetnog vina u skladu sa Zakonom o vinu (NN 96/03).

Kriterij prihvatljivosti ulaganja

Kad ste provjerili da li ispunjavate osnovne uvjete kriterija natječaja – uvjete korisnika, možete krenuti u daljnju provjeru kriterija prihvatljivosti ulaganja. Kako biste provjerili da li je planirani razvojni pravac u skladu s uvjetima natječaja. Odnosno, uklapa li se planirana investicija razvoja u prihvatljivi trošak koji se može financirati putem bespovratnih sredstava IPARD programa. Korisnik mora detaljno razraditi potrebna ulaganja.

Iako ovo zvuči banalno, ovaj dio aktivnosti često puta u praksi predstavlja problem. Zato jer korisnici najčešće u ovoj fazi ne rade detaljna istraživanja i planiranja investicije prikupljanjem ponuda za svu planiranu opremu. Razmatranjem potencijalnih mogućnosti razlučivanja pojedinih procesa proizvodnje, preradom, gradnjom ili slično. To često rezultira spomenutim problemom kad se govori o prihvatljivosti IPARD programa. Odnosi se na problem vremenske dinamike pripreme projekta za natječaj

Ukazivanjem na ovu problematiku, pokušajte nastojati što prije i što detaljnije razraditi svoju poslovnu (razvojnu) ideju tako da već kod samog posjeta savjetnika imate sve potrebne informacije koje se odnose na detalje planirane investicije. Te informacije bilo bi dobro sažeti u pisanom obliku poput prikupljenih minimalno tri ponude za opremu koja se planira nabavljati predmetnom investicijom. Nacrtom (idejnim rješenjem) prostora u kojem se planira investicija provesti ili projektom. Ako je riječ o izgradnji novog poslovnog objekta za provedbu planirane investicije.

Prethodni članakUzgoj mladog krumpira
Sljedeći članakRajčica – od sadnje do berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.