Neke značajke šećerne repe i načina uzgoja određuju problematiku suzbijanja korova u repi. Šećerna repa se sije relativno rano u proljeće, dugo i sporo niče. Niskog je habitusa, potreban joj je duži vremenski period da zatvori redove te joj je vegetacijski ciklus relativno dug. Navedene značajke čine ju slabim kompetitorom u odnosu na korove. Uza sve navedeno, u početku vegetacije, upravo u vrijeme kad intenzivno primjenjujemo herbicide, repa je osjetljiva na različite stresne činitelje. Npr. hladno i vlažno proljeće, palež klijanaca, napad buhača, repine pipe i sl.
Stresu pridonosi i intenzivna gnojidba mineralnim gnojivima, primjena zemljišnih insekticida kao i nanošenje zaštitnih sredstava na sjeme repe. Svaka nepovoljna situacija za nicanje i rast repe dovodi u pitanje selektivni učinak herbicida. Zato je povećana mogućnost njihovog fitotoksičnog djelovanja.
Korovna flora tipično je okopavinska. Od jednogodišnjih širokolisnih korova najčešće ju zakorovljuju vrste: limundžik (Ambrosia artemisiifolia), šćir (Amaranthus retroflexus), lobode (Chenopodium sp.), vrste roda dvornici (Polygonum), europski mračnjak (Abutilon theophrasti), čičak (Xanthium strumarium), crna pomoćnica (Solanum nigrum), kužnjak (Datura stramonium), samonikli suncokret i dr.
Od jednogodišnjih uskolisnih (travnih) korova najzastupljenije su vrste: koštan (Echinochloa crus-galli), svračica (Digitaria sanguinalis), vrste roda muhari (Setaria) te vrste roda prosa (Panicum). Iz skupine višegodišnjih korova u repi se javljaju vrste: osjak (Cirsium arvense), slak (Convolvulus arvensis) i ladolež (Caly stegia sepium) od širokolisnih te divlji sirak (Sorghum halepense), pirika (Agropyron repens) i troskot (Cynodon dactylon) iz skupine uskolisnih korova.
Iako na području uzgoja šećerne repe širom svijeta susrećemo uglavnom iste korove. Ipak se sastav korovne flore kako po broju vrsta, tako i po broju jedinki iste vrste, razlikuje od parcele do parcele. Neke ćemo korovne vrste, kao što su bijela loboda, dvornici, ambrozija, koštan, ipak susresti na gotovo svakoj parceli.
Kako o sastavu korovne flore ovisi odabir herbicida, to je poznavanje sa stava korovne flore i stupnja zakorovljenosti neke njive od presudne važnosti za svakog proizvođača.
Načini suzbijanja
Korove u šećernoj repi moguće je suzbijati na više različitih načina. Iako se na manjim površinama prakticira kombinacija kemijskih i mehaničkih mjera, suzbijanje korova u šećernoj repi, osobito na velikim površinama, uglavnom se svodi na primjenu herbicida. Zbog već navedenih značajki i velikog broja tretiranja, šećerna repa je vrlo interesantna kultura za tržište herbicida.
To je vidljivo po broju u Hrvatskoj registriranih herbicidnih pripravaka. On je podjednak broju registriranih pripravaka u kulturama koje se siju i na 10ak puta većoj površini od šećerne repe. Tako su u Hrvatskoj na osnovi 19 djelatnih tvari registrirana 72 herbicidna pripravka.
Zbog dobro organizirane proizvodnje i velikog broja znanstvenih istraživanja, na području suzbijanja korova u repi postignut je veliki napredak. Raniji pristup suzbijanja korova u šećernoj repi svodio se na primjenu herbicida nakon sjetve. Prije nicanja i na jedno tretiranje nakon nicanja repe (u fazi 4-6 pravih listova) i korova. Korovi su u tom stadiju repe porastom uglavnom već poodmakli, pa ovakvim pristupom učinci herbicida nisu zadovoljavali.
