Izgled štetnika
Odrasli oblici D. suzukii su žuto-smeđe boje, crvenih očiju te dimenzija tijela 2-3 mm. Vinska muha pjegavih krila je izgledom vrlo sličan vinskoj muhi (Drosophila melanogaster Meig.) koja prenosi bakterije octenog vrenja i uzrokuje kiselu trulež grožđa te štete u proizvodnji vina. Od ostalih vrsta istog roda mužjaci ove vrste razlikuju se po tamno smeđim prugama na člancima abdomena, crnim prugama na nogama. Također karakterističnoj sitnoj tamnoj pjegi koja se nalazi pri vrhu prednjih krila.
Ženke nemaju pjegava krila niti crne pruge na nogama, te se vrlo lako mogu zamijeniti s ostalim vrstama vinskih muha. Ženke na zatku imaju karakterističnu leglicu u obliku pile kojom režu kožicu ploda te odlažu jaja u plod.
Rasprostranjenost vrste i biljke domaćini
Štetnik je podrijetlom iz Azije no, osamdesetih godina prošlog stoljeća prisutnost vrste je utvrđena na Havajima. Krajem 2008. štetnik se pojavio u SAD-u, a 2009. vinska muha pjegavih krila utvrđena je u 3europske zemlje (Italija, Francuska i Španjolska). Kako se radi o vrsti octene muhe koja se ubrzano širi te uzrokuje značajne štete u uzgoju koštićavog voća na području Amerike i Kanade. Europska organizacija za zaštitu bilja ocijenila je vrstu kao potencijalno štetnu u proizvodnji voća u svim europskim i mediteranskim zemljama. Biljke domaćini štetnika su mnoge kultivirane i samonikle vrste. Ekonomske štete zabilježene su na plodovima trešnje, breskve, šljive, borovnice, maline, kupine, jagode, kivike i smokve. Za sada ne postoje dokazi da muha napada grožđe. No testiranja u laboratoriju su pokazala da ženke mogu odlagati jaja u stolno grožđe.
Životni ciklus – vinska muha pjegavih krila
Štetnik prezimi kao odrasli oblik na skrovitim mjestima. U proljeće muhe postaju aktivne kod temperatura viših od 10oC te lete tijekom cijele vegetacijske godine ovisno o razvoju plodova biljaka domaćina. Ženke D. Suzukii pronala ze biljku domaćina (voćnu vrstu u fazi zriobe plodova), zarezuju kožicu ploda pomoću pilaste leglice te odlažu jaja u plodove. Jedna ženka dnevno može odložiti 7-16 jaja.
Iz jaja se u roku od 2-72 h izlegu ličinke. One se hrane mesom plodova koji postaju meki te neprikladni za tržište. Iz jednog ploda trešnje može se razviti 65 primjeraka odraslih muha, a životni vijek odraslih oblika najčešće traje 3-9 tjedana. U idealnim uvjetima štetnik može razviti i do 15 generacija godišnje.
Štete
Napadnuti plod se prepoznaje po malom ožiljku nastalom u procesu odlaganja jaja. Također udubljenim mekim točkama na površini ploda koje mijenjaju boju. Plodovi oštećeni zarezivanjem kožice te hranjenjem ličinki podložni su bakterijskim i gljivičnim infekcijama koje uzrokuju dodatno truljenje plodova. Napadnuti plodovi su neprikladni za konzumaciju te gube svoju tržišnu vrijednost.
