To se događa s voćkama na okućnicama jer se uzgajaju uglavnom bez nekog određenog uzgojnog oblika. Uglavnom se ostavljaju da slobodno rastu uz povremeno odstranjivanje debljih grana koje, iz nekog razloga, smetaju vlasniku.
Krošnju zapuštene voćke nemoguće je pretvoriti u neki određeni uzgojni oblik i sigurno ćemo biti ograničeni načinom na koji je voćka oblikovala krošnju, pa smo prisiljeni slijediti taj oblik.
Vodopije obnavljaju krošnju
U prvoj se godini rezidbom u razdoblju mirovanja odstranjuju samo pojedine deblje grane koje smetaju prodiranju svjetlosti u unutrašnjost krošnje, a na preostalim granama se obavlja umjereno prorjeđivanje rodnih izbojaka. Ovisno o veličini krošnje, uvjetima uzgoja i kondiciji voćke, ne bi trebalo odbaciti više od jedne trećine debljih grana, i to onih koje najviše smetaju prodiranju svjetlosti. One se moraju pomnjivo odstraniti kako se ne bi odlomile i oštetile krošnju. Ako u unutrašnjosti krošnje ima vodopija, koje bi se mogle uporabiti za nova razgranjenja radi obnove rodne površine, obvezno se moraju sačuvati. Na preostalim se granama odstranjuju samo slomljeni izbojci i oni koje su napale bolesti i štetočine.
Kada krene vegetacija, zbog prodora svjetlosti u unutrašnjost krošnje i odstranjivanja dijela debljih grana u krošnji će se početi razvijati mladice iz latentnih ili adventivnih pupova. Kad narastu 15 – 20 cm, ostave se one koje će poslužiti za nova razgranjenja, a ostale se redovito pinciraju ili odstrane, ako ih ima previše. Pincirane se mladice krajem ljeta mogu potpuno odstraniti jer je voćka obnovila dovoljno lisne površine i gubitak tih, ionako suvišnih, mladica neće joj smetati.
Ako je potrebno, u drugoj se godini tijekom mirovanja vegetacije može odstraniti još pokoja deblja grana. To će zasigurno biti potrebno na velikim krošnjama voćaka cijepljenih na bujnim podlogama. U drugoj se godini rezidbom oblikuju sekundarne grane u donjem dijelu osnovnih grana, a na ostalom se dijelu krošnje obavlja rezidba na rod. U trećoj se godini na voćkama cijepljenim na slabo do srednje bujnim podlogama obavlja redovita rezidba na rod obnovljene krošnje. Na voćkama cijepljenim na bujnim podlogama obnovu krošnje treba nastaviti u četvrtoj godini, do kada bi obnavljanje zapuštene krošnje trebalo završiti.
Pravilna rezidba debelih grana
Odstranjivanje debelih grana na koje smo prisiljeni prilikom rezidbe zapuštenih voćaka često se ne obavlja pravilno pa, na žalost, nastaju velike rane koje teško zacjeljuju i omogućavaju ulaz uzročnicima bolesti i štetočinama. Često se ostavlja batrljak koji sprječava zacjeljivanje rane, a ako se piljenje obavi tupom pilom, stvaraju se nagnječenja tkiva koja još više otežavaju zacjeljivanje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSorte jabuka za uzgoj na okućnici
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti voćaka i vinove loze krajem zime i početkom proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.