Prilikom osnivanja nasada crnogoričnih kultura prvo se odaberu proizvodne površine, pazeći na kvalitetu, financijske mogućnosti, lokalitet i veličinu zemljišta. Veličina potrebnog zemljišta ovisi isključivo o cilju i načinu proizvodnje. Ako planiramo osnovati plantažu za dodatni prihod domaćinstvu bez upotrebe mehanizacije dovoljno je već dva do tri hektara. No, ukoliko planiramo dugoročno "živjeti“ od proizvodnje ukrasnih crnogoričnih vrsta, potrebno je i nekoliko desetaka hektara.
Priprema tla
Kad je u pitanju kakvoća zemljišta, najbolja su ona na umjerenim nagibima, dobro propusna, umjereno obrasla i obradiva tla bez grmlja i korova. Često su takva zemljišta preskupa ili nisu za prodaju. Općenito, zemljišta koja su pogodna za bilo koju drugu kulturu, dovoljno su dobra i za proizvodnju crnogoričnih vrsta, pogotovo na strmijim i brežuljkastim terenima. Treba izbjegavati samo niže i vlažne terene sa slabo propusnim tlima kao i suha, šljunkovita tla.
Poznavanje zahtjeva pojedine vrste prema određenim stanišnim prilikama pomaže nam kod izbora kad je u pitanju kvaliteta tla. Kod odabira lokacije, najbitnija je udaljenost plantaže od mjesta prodaje. Kratka udaljenost znači niže troškove transporta, stoga i veći profit. Važno je da je plantaža osnovana neposredno uz prometnicu. Vrlo je bitna i cijena zemljišta jer najčešće predstavlja najveće pojedinačno ulaganje prije nego što se poduzmu svi drugi koraci.
Prije sadnje je od izuzetne važnosti dobra priprema tla, koja se sastoji od dubinskog oranja prilikom kojeg unosimo mineralna NPK gnojiva i vadimo zaostale panjeve, ukoliko postoje. Kako bismo znali kolika je količina gnojiva potrebna ili ako se sumnja na manjak nekog elementa u tlu, prije sadnje provodi se pedološka analiza tla. Svakih 3-5 godina radi se analiza s obzirom na pH vrijednost i količinu makroelemenata. Analiza tla za prisustvo mikroelemenata obavlja se svakih 6-8 godina. Mikroelementi su važni jer omogućuju brojne fiziološke procese u biljci, a njihov nedostatak moguće je otkriti samo laboratorijskom analizom. Obično se nije potrebno brinuti o manjku makroelemenata u tlu jer su ona kod većine tala dostatna za proizvodnju biljaka dobre kvalitete.
Reakcija tla je presudna za uzgoj neke vrste ukoliko poprimi kritične vrijednosti. Većina crnogoričnih vrsta, osim cedrova, u prirodi dobro rastu i uspijevaju na tlima blago kisele reakcije, s pH 6.0 ili većim. Povoljne vrijednosti pH za jele i smreke kreću se između 4.5 – 5.5. Treba izbjegavati niže terene s mokrim i slabo propusnim tlima koja naginju ekstremnoj kiselosti te ona koja obiluju kalcijevim karbonatom.
Dodavanje potrebnih gnojiva, naročito dušika obavlja se otprilike 2/3 u proljeće i 1/3 kasno ljeti. Drugi razlog radi čega se vrši prihrana je poboljšanje vitaliteta stabala i boje iglica neposredno prije sječe. Iglice nekih vrsta, naročito borova, tijekom jeseni poprimaju svjetliju i žućkastu boju što im umanjuje prodajnu vrijednost. Jedan od načina da se spriječi ova neželjena pojava, naročito tamo gdje su tla lagana i pjeskovita, jest prihrana tijekom zadnje vegetacije uzgoja.
Prirast će sigurno biti smanjen ukoliko se javila velika zakorovljenost. Korovi uzimaju drvcima vodu, hranjiva i svjetlo, pa se provodi suzbijanje – mehanički; plijevljenjem, košnjom ili integralnom obradom tla (frezanje) i upotrebom herbicida ili njihovom kombinacijom s mehaničkim metodama. Da izbjegnemo pojavu otpornosti korova na kemijske preparate i poboljšamo te produžimo njihovo djelovanje, ne koriste se stalno isti preparati.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVinska muha pjegavih krila – novi štetnik
Sljedeći članakIzbor traktora u 2011.
Jasmin Budinski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.