Na okućnici imam manju gredicu na kojoj uzgajam povrće isključivo za vlastite potrebe. lako je količinski gledano, proizvedenog povrća vrlo malo, zastupljenost vrsta je iznimno velika. Stoga me zanima postoje li biološke (pučke) nepesticidne mjere suzbijanja puževa, lisnih ušiju, lukove muhe i drugih štetnika u povrtnjaku?


Razumljivo je da svatko u vlastitom povrtnjaku želi što manje koristiti pesticide koji su pak nužni na velikim proizvodnim parcelama. S druge strane, od pesticida se ne trebate ni ustručavati ukoliko ih pravilno i pravodobno aplicirate, uz strogo poštivanje karence. Ipak, uočeno je kako se u seoskim povrtnjacima često može zapaziti cvijeće i začinsko bilje koje raste između redova povrća, i to ne bez razloga! Naime, dokazano je kako mrkva tjera opasnu lukovu muhu premda uz kadulju odbija i leptira kupusara.

Kadulja opet tjera puževe iz vrta, što također čini i dragoljub. Hren posađen uz krumpir tjera zlatice dok pelin uklanja rđu s povrća i voća. Osim toga, ukoliko 300 grama svježih ili 30 grama suhih listova pelina močite 72 sata u vodi te potom procijedite, dobit ćete učinkovito sredstvo protiv lisnih ušiju, grinja, gusjenica i mrava koji napadaju povrće. Dakle, navedenom otopinom slobodno poprskajte povrće kako bi ga zaštitili od navedenih nametnika premda u istu svrhu možete iskoristiti i koprivu (usitnite 1 kg koprive i namočite u 10 litara vode u trajanju od 24 sata, procijedite i  poprskajte povrće). Na vama je pak da navedene metode i isprobate!

Nino Rotim, dipl. ing.

Prethodni članakPojava štetnih gusjenica na uljanoj repici
Sljedeći članakKako postati vlasnikom nekretnine dosjelošću?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.