Otac je u posjedu 10 jutara zemlje u okolici Valpova. S obzirom da nismo poljoprivrednici, nemamo niti oruđe za poljoprivrednu proizvodnju, razmišljam da posadimo šumu brzorastućeg drveta. Molim za savjet koju vrstu drveća posaditi postoji li poticaj za sadnju šume? Zemljište je poljoprivredno koje je u najmu kod poljoprivrednika. Čitam i da se jednogodišnje drvo paulovnije koristi za izradu biljarskih štapova.
Postoji niz brzorastućih vrsta šumskog drveća za pošumljavanje. Neke vrste su domaće (crna joha, breza), neke udomaćene (bagrem), dok su druge strane (paulovnija). Pojedine su nastale kloniranjem (klonovi topola i vrba). Poticaji za pošumljavanje mogu se dobiti iz sredstava Fonda za opće korisne funkcije šuma. Paulovnija je strani rod drveća, ima ih 9 vrsta. Za sadnju u plantaže preporuka je koristiti samo sterilne hibride koji cvatu, ali ne rađaju sjemenom. Jednogodišnje sadnice paulovnije idealne su za dobivanje kolaca za povrćarstvo, ali je i kao drvo vrlo cijenjeno za biljarske štapove, kao što navodite. U tom slučaju razmak sadnje bi trebao biti vrlo gust (1×1 m), a rotacija svake godine. Kao i kod svakog proizvoda potrebno je pronaći tržište. Mislim da je bolja opcija uzgoj paulovnije kao tehničkog drveta uz veće razmake sadnje 5×6 m i rotaciju od 10-ak godina (ovisno o bonitetu zemljišta i provedenim agrotehničkim mjerama). U novom broju Šumarskog lista (7/8) iz 2016. možete pročitati članak o uzgoju paulovnija i uporabi njezina drveta. Članak je dostupan na internetu.
doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ
