Patke su u svijetu najzastupljenija vrsta peradi poslije kokoši i,danas je poznat velik broj pasmina koje se razlikuju velićinom,bojom perja i proizvodnim svojstvima.Nastale su pod utjecajem različitih klimatskih i uzgojno-selekcijskih prilika,koje su utjecale na njihov proizvodni smjer.

Stoga ih danas svrstavamo u tri velike proizvodne skupine,odnosno pasmine za proizvodnju jaja (indijska trkačica),kombinirane pasmine (domaća patka,orping- ton patka,kaki kembel)i pasmine za proizvodnju mesa (ruanska patka,ajlzburi patka,pekinška patka,mošusna patka).Takoder,postoji posebna skupina ukrasnih pataka (karolinka,mandarinka i dr.),iako se pojedine patke iz prethodno navedenih skupina sve više uzgajaju u te svrhe.Posebice to vrijedi nakon uključivanja hibridnih pataka u intenzivnu proizvodnju mesa i jaja.One su, naime,potisnule neke dotadašnje patke iz komercijalne proizvodnje,zbog čega se njihov broj u svijetu znatno smanjio i više usmjerio na manje uzgoje za vlastite po- trebe (proizvodnja mesa,jaja,ukrasne svrhe i dr.).

Patke za proizvodnju jaja
Indijska trkačica

Indijska trkačica ili pingvinska patka potječe iz Indije,a ime je dobila jer se stalno kreće (trči)i pritom se ne klati kao ostale pasmine pataka.U drugoj polovici 19. stoljeća prenesena je u Englesku,gdje je selekcijom znat- no povećana nesivost.Smatra se jednom od najplodnijih pasmina pataka,pa se zbog tih dobrih osobina uzgaja u čitavom svijetu.Odlikuje je vitko,usko i uspravno tijelo gotovo uspravna položaja. Glava je duga s izraženim kljunom,koji se s luba- njom spaja u jednoj ravnini,te daje izgled dugog klina. Vrat je dug,tanak,uspravno nošen i postupno se pro- širuje u dug,zao- bljen i vitak trup. Krila su srednje duga i priljubljena uz tijelo.Noge su srednje duge i po- stavljene unatrag, što im omogućuje uspravno držanje tijela.Perje je zbi- jeno,glatko i do- bro priljeće uz ti- jelo.Prema boji razlikuje se više sojeva (bijeli,cr- ni,čokoladni,ša- reni,jarebičasti i dr.),pri čemu je najbrojniji bijeli soj. Prosječna težina odrasle ženke kreće se oko 1,7 kg,a mužjaka oko 2 kg.Meso odraslih patki nema komecijalnu vrijednost (mala tjelesna masa), iako se mlade patke u dobi od 6 tjedana mogu klati.No, meso je vrlo ukusno i podsjeća na meso divlje patke. Patke su vrlo ranozrele i pronesu u dobi 5 -6 mjeseci,pri čemu godišnje daju i više od 200 jaja.Prosječno teže 65 -75 grama i imaju blijedozelenu boju ljuske.Za uzgoj im je potreban nešto veci prostor (ispust),jer u ograničenu prostoru slabo nesu.Pritom su vrijedne u pronalaženju hrane,zbog čega većinu hranidbenih potreba mogu zado- voljiti na pašnjacima.Naime,ne zahtijevaju toliko hrane kao krupnije pasmine pataka,pa su rentabilne u proiz- vodnji.Osim toga vrlo su otporne i lako se prilagođavaju na novi okoliš,pa je i to jedan od razloga njihove proširenosti u uzgojima.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTrajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Sljedeći članakSuzbijanje korova u šećernoj repi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.