""Čestoslavice pripadaju porodici strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Rod Veronica – čestoslavica obuhvaća tristotinjak vrsta rasprostranjenih po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Smatra se da je naziv roda vezan uz nepoznatu ženu koja je na Kalvariji Isusu dodala rubac da obriše lice, a kad je maramu razastrla vidjela je na njoj Kristov lik (latinski vera icon = prava slika). S vremenom je žena nazvana Veronikom, a biljke po njoj.

Puzava čestoslavica (Veronica officinalis)

""Kod nas raste više od 30 vrsta čestoslavica, a kao ljekovita najcjenjenija je Veronica officinalis, ljekovita čestoslavica ili puzava čestoslavica. Najčešće je nalazimo u svijetlim šumama, na šumskim čistinama i pašnjacima, na umjereno suhom, kiselom i humusom bogatom tlu. Zeljasta je trajnica visoka 10-30 cm, s polegnutim, okruglastim, dlakavim stabljikama, koje se na koljencima zakorjenjuju. Listovi su okruglastojajasti, gusto dlakavi, sitnopilastog ruba,dugi do 5 i široki do 3 cm. Imaju kratke peteljke i nasuprotno su smješteni na stabljici. Od svibnja do srpnja u pazušcima listova na vrhu razgranjenih izbojaka javljaju se svijetloljubičasti cvjetovi s tamnijim žilicama i dugim prašnicima. Cvjetovi su građeni od četiri latice, od kojih su tri usmjerene prema gore, a jedna prema dolje, pa je vjenčić jednosimetričan. 15-20 cvjetova skupljeno je u uspravne, klasolike, grozdaste cvatove. Plodovi su trokutasto-srcoliki tobolci promjera oko 4 mm, sa sitnim sjemenkama, oko 1 mm dugim, koje raznose mravi. Cijela biljka je gorkog i oporog okusa. Plavkasta boja cvijeta pridonijela je da su se čestoslavici od davnina pripisivale magične i proročanske moći. Smatralo se da štiti od udara groma, da se pomoću nje mogu odrediti vjerni i nevjerni prosci i slično. O djelovanju na zarastanje rana postoji legenda prema kojoj je neki pastir u šumi pratio ranjenog jelena i vidio kako on liježe na „tepih“ od čestoslavice u cvatu i nakon što je pojeo nekoliko cvjetova rane su zacijelile. Čestoslavica se spominje i kao jedna od spasonosnih biljaka protiv kuge. Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak salatama i varivima, a cvjetovi se koriste za aromatiziranje likera i desertnih vina. U ljekovite svrhe skuplja se nadzemni dio biljke u cvatu, bez drvenastih dijelova, i suši na prozračnom mjestu zaklonjenom od izravnog sunčevog svjetla ili na umjetnoj temperaturi do 35 °C. Suha biljka se usitnjava i čuva u višeslojnim papirnatim vrećama, papirnatim kutijama ili staklenkama na tamnom i suhom mjestu. Od djelatnih tvari u biljci se nalaze trjeslovine, glikozidi (aukubozid), flavonoidi, gorke tvari, eterična ulja, vitamini i minerali. Čestoslavica se sama ili u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod ovapnjenja krvnih žila i visokog kolesterola, plućnih bolesti, upale želuca i crijeva, čira na želucu, žutice, bolesti jetre i gušterače, kod upale bubrega i mokraćnog mjehura, pijeska u bubregu, oslabljenog izlučivanja vode iz organizma, klimakteričnih tegoba (valunga), depresije, reume, gihta, vrtoglavice, staračkog svraba kože, nervoze izazvane psihičkim poremećajima, za bolje pamćenje, kod kožnih bolesti i za bolje zarastanje rana. U upotrebi su i druge vrste čestoslavica.

Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys)

""Dvoredno dlakava čestoslavica ili zmijina čestoslavica može se upotrijebiti kao i ljekovita čestoslavica, no njeno je djelovanje daleko slabije. Najčešće se koristi za proćišćavanje krvi, a navodno se nekada koristila kod ugriza zmija, pa otud i njen narodni naziv. Vrlo je varijabilna vrsta. Ima razgranjenu, poleglu i izrazito dvoredno dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, ovalno izduženi, nazubljena ruba. Cvjetovi su lijepe azurnomodre boje, skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Rasprostranjena je vrsta. Raste po livadama, pašnjacima, travnjacima, šumama i šikarama.

 

 

Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga)

""Potočna čestoslavica (bobak, bobovnjak) raste na mokrim i vlažnim staništima, u plitkim potocima, izvorima, jarcima, uz obale rijeka. Ima dugi, puzeći podanak i okruglu, mesnatu stabljiku koja se uzdiže iz puzajućeg položaja u visinu i do 60 cm. Listovi su jajoliki, slabo nazubljeni, glatki i sjajni. Plavi cvjetovi čine rahle, koso položene grozdaste cvatove. Mlada je biljka mesnata, sočna, nagorkog okusa i može se jesti kao salata, pomiješana s krumpirom i drugim povrćem, kao dodatak varivima, juhama i umacima. Usitnjeni listovi koriste se za pripremu sirnih namaza. Starije biljke i biljke u cvatu smiju se koristiti samo u prokuhanom stanju, jer sadrže otrovni glikozid aukubin koji se pri termičkoj obradi razgrađuje. Biljka se u pučkoj medicini nekada koristila kod kamenaca u mjehuru, plućnih bolesti i krvarenja zubnog mesa.

 

Čaj od čestoslavice

""Čajnu žlicu, suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 5-10 minuta i procijediti. Piti 2-3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, u gutljajima, između obroka. Kod dišnih tegoba čaj se sladi medom. Jači (2 čajne žlice na 2,5 dl vode), nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje usne šupljine i ždrijela i za obloge kod kožnih bolesti.

 

 

Kapi od čestoslavice

U staklenku sa širokim grlom staviti 50 grama suhe, usitnjene biljke i preliti je s 2,5 dl 70%-tnog alkohola. Ostaviti stajati 15 dana, uz povremeno miješanje ili protresanje, a nakon toga procijediti u bočice od tamnog stakla. Tri puta dnevno uzimati po 20 kapi u malo vode ili čaja kod prethodno navedenih tegoba.

Čaj kod bronhitisa i bronhijalne astme

Sastojci: 25 g čestoslavice, 25 g uskolisnog trputca, 25 g plućnjaka i 25 g podbjela. Dvije čajne žlice mješavine preliti s 3 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice svježe pripremljenog čaja, zaslađenog medom, u polaganim gutljajima, između obroka.

Kupka od čestoslavice

Šaku suhe, usitnjene čestoslavice preliti s litrom kipuće vode i ostaviti poklopljeno oko pola sata. Procijediti i koristiti za ispiranje ili namakanje bolesnih dijelova tijela kod kožnih bolesti i kostobolje.

Sok od čestoslavice

Svježu čestoslavicu oprati vodom i iscijediti u sokovniku. Kod kožnih bolesti piti 2 puta dnevno po 1 žlicu svježe iscijeđenog soka. Sok koristiti i za mazanje kože 2-3 puta tijekom dana.

SREDNJOVJEKOVNI RECEPTI S ČESTOSLAVICOM-Vino s čestoslavicom

Svježi, nadzemni dio čestoslavice u cvatu sitno se nasjecka i prelije vinom. Ostavi se stajati 24 sata uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga se procijedi i pije kod bolesti pluća i jetre. Tako pripremljeno vino uz dodatak suhe čestoslavice usitnjene u prah preporučivalo se kao lijek za bolesne bubrege, te kod debljine i neplodnosti žena.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje