Izdanja 2016.

Crvotočina – liječi dodirom

Crvotočine su zeljaste, zimzelene biljke kojih je poznato oko 400 vrsta, a u našim šumama raste pet vrsta. Obična crvotočina (Lycopodium clavatum) jedna je od najčešćih. Voli kisela staništa i često raste u gustim, jastučastim nakupinama po crnogoričnim i miješanim šumama te po vlažnim planinskim livadama. U brojnim je zemljama svrstana u visoko ugrožene vrste, a kod nas je rijetka vrsta i ne smije se brati pa se za potrebe liječenja uvozi.

Prilog broja: Jabuka – kraljica voća

0
Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.

Puževi golaći – prvi štetnici uljane repice

0
Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi

0
Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Proizvodnja ječma za različite namjene

0
Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Zaštita vinograda nakon cvatnje

0
Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena, pa vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.

Zvjezdasta pjegavost – „nova“ opasna bolest jabuke

0
Pretplatnik posjeduje mali voćnjak blizu planine Ivančica na oko 500 m nadmorske visine sa starim sortama jabuka (božićnice i mušancika). U srpnju i kolovozu već počinje otpadati lišće na jabukama, suši se, a plodovi su mali i smežurani. Ako koji plod ostane, nema dobar okus i ne dozrije. Posušeno lišće izgleda kao da je spaljeno, a do jeseni stabla nemaju niti jedan list. Navedeno se dogodilo protekle dvije godine. Jabuke nije tretirao, a cijepljene su 1955. na divlju jabuku. Također ga zanima postoje li kakvi zamjenski dostupni preparati koje može kupiti bez položenog tečaja o upotrebi pesticida?

Heljda – stara krušarica opet popularna

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.

Presijavanje kukuruza

0
I nakon dobrog nicanja različiti stresovi poput poplave, kasnog mraza ili tuče mogu znatno oštetiti ili u potpunosti uništiti kukuruz. Stoga svako polje treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku da li ili ne presijavati kukuruz.

Prilog broja: Paprika – od sjetve do berbe

0
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.

Uljna tikva sve se više uzgaja

0
Zadnjih godina u našoj zemlji postoji sve veći interes poljoprivrednih proizvođača za uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo), uljne tikve ili tikve uljanice (Cucurbita pepo L. var. oleifera = var citolina/L:/Greb. var. styriaca) koja se uzgaja zbog sjemena bogatog uljem.

Čestoslavica – za poboljšanje zdravlja i bolje pamćenje

Već u vrijeme starih Rimljana čestoslavica je nazvana „lijekom svijeta“, a zbog obilja ljekovitih tvari i danas u narodnoj medicini slovi kao biljka koja liječi gotovo sve bolesti, otklanja nervozu izazvanu psihičkom premorenošću i doprinosi boljem pamćenju.

Vrkuta – čarobnica s rubova šuma

Vrkuta je poznata kao jedna od najdjelotvornijih biljaka za uklanjanje ženskih tegoba vezanih uz organe reproduktivnog sustava i razinu spolnih hormona.

Vrbovica – prirodni lijek za prostatu

Vrbovica se danas smatra najučinkovitijom biljkom za bolesti prostate. Mladi listovi vrbovice mogu se koristiti u kulinarstvu kao dodatak salatama, varivima i juhama.

Kulture koje „čiste“ tlo

0
Suvremena poljoprivreda neracionalnim pristupom obradi tla, prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, te pogrešnom primjenom raznih agrotehnoloških postupaka dovodi do zagađenja i oštećenja plodnog tla.

BREZA – ljekovita i graciozna šumska dama

Breza je lijepo i vitko šumsko drvo, svojstvene bijele kore i prozračne krošnje. Iznimno je cijenjena u biljnoj medicini među brojnim narodima diljem svijeta, koji od davnina s uspjehom koriste brezov sok, koru, rese, lisne pupovi i listove za liječenje.