Čestoslavica pripada porodici strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Rod Veronica – čestoslavica obuhvaća tristotinjak vrsta rasprostranjenih po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Smatra se da je naziv roda vezan uz nepoznatu ženu koja je na Kalvariji Isusu dodala rubac da obriše lice, a kad je maramu razastrla vidjela je na njoj Kristov lik (latinski vera icon = prava slika). S vremenom je žena nazvana Veronikom, a biljke po njoj.

Puzava čestoslavica (Veronica officinalis)

čestoslavica

Kod nas raste više od 30 vrsta čestoslavica, a kao ljekovita najcjenjenija je Veronica officinalis, ljekovita čestoslavica ili puzava čestoslavica. Najčešće je nalazimo u svijetlim šumama, na šumskim čistinama i pašnjacima, na umjereno suhom, kiselom i humusom bogatom tlu. Zeljasta je trajnica visoka 10-30 cm, s polegnutim, okruglastim, dlakavim stabljikama, koje se na koljencima zakorjenjuju. Listovi su okruglastojajasti, gusto dlakavi, sitnopilastog ruba,dugi do 5 i široki do 3 cm.

Imaju kratke peteljke i nasuprotno su smješteni na stabljici. Od svibnja do srpnja u pazušcima listova na vrhu razgranjenih izbojaka javljaju se svijetloljubičasti cvjetovi s tamnijim žilicama i dugim prašnicima. Cvjetovi su građeni od četiri latice, od kojih su tri usmjerene prema gore, a jedna prema dolje, pa je vjenčić jednosimetričan. 15-20 cvjetova skupljeno je u uspravne, klasolike, grozdaste cvatove. Plodovi su trokutasto-srcoliki tobolci promjera oko 4 mm, sa sitnim sjemenkama, oko 1 mm dugim, koje raznose mravi.

Cijela biljka je gorkog i oporog okusa. Plavkasta boja cvijeta pridonijela je da su se čestoslavici od davnina pripisivale magične i proročanske moći. Smatralo se da štiti od udara groma, da se pomoću nje mogu odrediti vjerni i nevjerni prosci i slično. O djelovanju na zarastanje rana postoji legenda prema kojoj je neki pastir u šumi pratio ranjenog jelena i vidio kako on liježe na „tepih“ od čestoslavice u cvatu i nakon što je pojeo nekoliko cvjetova rane su zacijelile.

Čestoslavica se spominje i kao jedna od spasonosnih biljaka protiv kuge. Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak salatama i varivima, a cvjetovi se koriste za aromatiziranje likera i desertnih vina. U ljekovite svrhe skuplja se nadzemni dio biljke u cvatu, bez drvenastih dijelova, i suši na prozračnom mjestu zaklonjenom od izravnog sunčevog svjetla ili na umjetnoj temperaturi do 35 °C. Suha biljka se usitnjava i čuva u višeslojnim papirnatim vrećama, papirnatim kutijama ili staklenkama na tamnom i suhom mjestu.

Od djelatnih tvari u biljci se nalaze trjeslovine, glikozidi (aukubozid), flavonoidi, gorke tvari, eterična ulja, vitamini i minerali. Čestoslavica se sama ili u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod ovapnjenja krvnih žila i visokog kolesterola, plućnih bolesti, upale želuca i crijeva, čira na želucu, žutice, bolesti jetre i gušterače, kod upale bubrega i mokraćnog mjehura, pijeska u bubregu, oslabljenog izlučivanja vode iz organizma, klimakteričnih tegoba (valunga), depresije, reume, gihta, vrtoglavice, staračkog svraba kože, nervoze izazvane psihičkim poremećajima, za bolje pamćenje, kod kožnih bolesti i za bolje zarastanje rana. U upotrebi su i druge vrste čestoslavica.

Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys)

čestoslavica

Dvoredno dlakava čestoslavica ili zmijina čestoslavica može se upotrijebiti kao i ljekovita čestoslavica, no njeno je djelovanje daleko slabije. Najčešće se koristi za proćišćavanje krvi, a navodno se nekada koristila kod ugriza zmija, pa otud i njen narodni naziv. Vrlo je varijabilna vrsta. Ima razgranjenu, poleglu i izrazito dvoredno dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, ovalno izduženi, nazubljena ruba. Cvjetovi su lijepe azurnomodre boje, skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Rasprostranjena je vrsta. Raste po livadama, pašnjacima, travnjacima, šumama i šikarama.

Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga)

""

Potočna čestoslavica (bobak, bobovnjak) raste na mokrim i vlažnim staništima, u plitkim potocima, izvorima, jarcima, uz obale rijeka. Ima dugi, puzeći podanak i okruglu, mesnatu stabljiku koja se uzdiže iz puzajućeg položaja u visinu i do 60 cm. Listovi su jajoliki, slabo nazubljeni, glatki i sjajni.

Plavi cvjetovi čine rahle, koso položene grozdaste cvatove. Mlada je biljka mesnata, sočna, nagorkog okusa i može se jesti kao salata, pomiješana s krumpirom i drugim povrćem, kao dodatak varivima, juhama i umacima. Usitnjeni listovi koriste se za pripremu sirnih namaza. Starije biljke i biljke u cvatu smiju se koristiti samo u prokuhanom stanju, jer sadrže otrovni glikozid aukubin koji se pri termičkoj obradi razgrađuje. Biljka se u pučkoj medicini nekada koristila kod kamenaca u mjehuru, plućnih bolesti i krvarenja zubnog mesa.

 

Čaj od čestoslavice

čaj od čestoslavice

Čajnu žlicu, suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 5-10 minuta i procijediti. Piti 2-3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, u gutljajima, između obroka. Kod dišnih tegoba čaj se sladi medom. Jači (2 čajne žlice na 2,5 dl vode), nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje usne šupljine i ždrijela i za obloge kod kožnih bolesti.

 

 

Kapi od čestoslavice

U staklenku sa širokim grlom staviti 50 grama suhe, usitnjene biljke i preliti je s 2,5 dl 70%-tnog alkohola. Ostaviti stajati 15 dana, uz povremeno miješanje ili protresanje, a nakon toga procijediti u bočice od tamnog stakla. Tri puta dnevno uzimati po 20 kapi u malo vode ili čaja kod prethodno navedenih tegoba.

Čaj kod bronhitisa i bronhijalne astme

Sastojci: 25 g čestoslavice, 25 g uskolisnog trputca, 25 g plućnjaka i 25 g podbjela. Dvije čajne žlice mješavine preliti s 3 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice svježe pripremljenog čaja, zaslađenog medom, u polaganim gutljajima, između obroka.

Kupka od čestoslavice

Šaku suhe, usitnjene čestoslavice preliti s litrom kipuće vode i ostaviti poklopljeno oko pola sata. Procijediti i koristiti za ispiranje ili namakanje bolesnih dijelova tijela kod kožnih bolesti i kostobolje.

Sok od čestoslavice

Svježu čestoslavicu oprati vodom i iscijediti u sokovniku. Kod kožnih bolesti piti 2 puta dnevno po 1 žlicu svježe iscijeđenog soka. Sok koristiti i za mazanje kože 2-3 puta tijekom dana.

SREDNJOVJEKOVNI RECEPTI S ČESTOSLAVICOM-Vino s čestoslavicom

Svježi, nadzemni dio čestoslavice u cvatu sitno se nasjecka i prelije vinom. Ostavi se stajati 24 sata uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga se procijedi i pije kod bolesti pluća i jetre. Tako pripremljeno vino uz dodatak suhe čestoslavice usitnjene u prah preporučivalo se kao lijek za bolesne bubrege, te kod debljine i neplodnosti žena.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSumnja u pristranost suda
Sljedeći članakGMO u Hrvatskoj
Avatar
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja. Rođena je 18.10.1958. godine u Pakracu. Nakon završene Gimnazije u Daruvaru 1977. godine upisuje se na Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, studij Biologije. Diplomirala je 1981. godine i 20 mjeseci radila na Zoologijskom zavodu PMF-a kao asistent pripravnik. 1985. godine zaposlila se u Prirodoslovnom društvu „Ljekovita biljka“ i od tada se počinje intenzivnije baviti ljekovitim biljem. Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.