Vrkuta, gospin plašt, božja plahtica, virak ili rosnik najčešći su nazivi za biljku stručnog imena Alchemilla vulgaris L.. Narodni naziv gospin plašt vezan je uz oblik lista koji podsjeća na plašt koji je nekada bio sastavni dio ženske odjeće. Vrkuta je zeljasta trajnica iz porodice ruža (Rosaceae ) koja naraste u visinu do 50 cm. Za vlažnog vremena na rubovima lista izlučuju se sitne kapi vode koje se skupljaju u ljevkastom udubljenju lista.

Stabljika je uspravna ili povijena, dlakava i razgranata. Od svibnja do kolovoza na njenim se vršnim dijelovima razvijaju metličasti cvatovi sastavljeni od sitnih, zelenkastožutih cvjetova bez latica. Nakon oplodnje razvijaju se okrugli žuti plodovi u kojima se nalazi po jedna sjemenka. Vrkuta raste po vlažnim livadama, rubovima šuma, pašnjacima, osobito u gorskim i planinskim dijelovima (Gorski Kotar, Velebit, Žumberak), gdje ponekad pokriva veće površine.

Mladi listovi mogu se koristiti za pripremanje juha, variva i salata, najčešće u kombinaciji s drugim samoniklim povrćem. Sadrže oko 130 mg% C vitamina. Sušeni listovi mljeveni u prah koriste se kao vitaminski dodatak jelima.

Ljekovitost – vrkuta

U ljekovite svrhe skuplja se čitava biljka u vrijeme cvatnje (Herba Alchemillae) ili samo listovi s peteljkom (Folia Alchemillae) te suše na sjenovitom i zračnom mjestu. Ne treba ih brati rano ujutro i za vlažna vremena, jer tada sadrži puno vode, pa je sušenje znatno otežano. Suha biljka je bez osobitog mirisa, a okus Vrkuta – čarobnica s rubova šuma je blago trpak i gorak. Od djelatnih tvari sadrži trjeslovine ( u suhoj biljci 5-12% ), gorke tvari, flavonoide, saponine, smole, nešto salicilne kiseline i eteričnog ulja.

Ljekovitost vrkute poznata je još od antičkih vremena, a u srednjem vijeku pripisivana su joj i magična svojstva. Vjerovalo se da može sačuvati djevičanstvo i vratiti ženama izgubljenu ljepotu i mladost. U 16. stoljeću cijenjena je kao najbolji lijek za rane i ženske bolesti, a i danas slovi kao jedna od najdjelotvornijih biljaka za ženske tegobe. U germanskoj mitologiji biljka je posvećena Friggi, božici prirode i plodnosti. Od vrkute se priprema čaj, kapi ili se melje u prah.

Pripravljanje čaja: čajnu žlicu suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno desetak minuta i procijediti. Piti do 3 šalice čaja tijekom dana, uvijek svježe pripremljenog.

""

Čaj se pije kod bolnih i neredovitih menstruacija, menstrualnih grčeva, prejakog menstrualnog krvarenja, upala jajnika i maternice, bijelog pranja i neplodnosti. Ženama se nakon 40 -te godine života preporuča pijenje čaja od vrkute 10 dana tijekom svakog mjeseca za ublažavanje klimakteričnih tegoba. Čaj od vrkute stari je narodni lijek kod bolesti želuca i crijeva; proljeva, krvarenja čira, kolitisa s krvarenjem, krvarenja hemoroida.

Olakšava tegobe reume i gihta, djeluje umirujuće i pridonosi zdravom snu, pomaže kod upale dišnih organa, ovapnjenja žila i šećerne bolesti. Poseban interes izazvala su ispitivanja japanskih znanstvenika o djelovanju agrimonina iz vrkute na zaustavljanje rasta raka dojke. Izvana se čaj koristi kod upala u usnoj šupljini i ždrijelu, za ispiranje rana i kožnih ekcema. U narodnoj medicini oblozi i kupke od vrkute oduvijek se koriste kod genitalnih infekcija, te drugih gljivičnih i virusnih oboljenja.

Za sjedeću kupelj se izmiješa vrkuta, preslica, zobena slama i hrastova kora u jednakim omjerima. 50 grama mješavine staviti u 1 litru hladne vode, zagrijati do vrenja i ostaviti poklopljeno 15-20 minuta. Čaj procijediti i dodati u sjedeću kupelj.

Čaj kod klimakterijskih tegoba

50 g vrkute
50 g šišarki hmelja
40 g rusomače
30 g cvijeta stolisnika
30 g cvijeta lavande

Usitnjeno bilje pomiješati. Jednu jušnu žlicu mješavine preliti s 3 dl kipuće vode i ostaviti poklopljeno 15-20 minuta. Tekućinu procijediti i zasladiti žličicom meda. Piti 2-3 puta dnevno svježe pripravljen čaj. Vrkuta se koristi i u kozmetici kao sastojak u kremama za njegu i omekšavanje kože. Čaj od sušenog lista može se upotrijebiti kao tonik za kožu lica, jer steže pore i smanjuje bubuljice ili kao parna kupelj za čišćenje nečiste kože. Svježi sok iscijeđen iz biljke pomaže pri izbjeljivanje pjegica.

Prethodni članakInovacije u poljoprivredi
Sljedeći članakOPG-u isplaćeno gotovo pola milijuna kuna za nabavu protugradne mreže
Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja. Rođena je 18.10.1958. godine u Pakracu. Nakon završene Gimnazije u Daruvaru 1977. godine upisuje se na Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, studij Biologije. Diplomirala je 1981. godine i 20 mjeseci radila na Zoologijskom zavodu PMF-a kao asistent pripravnik. 1985. godine zaposlila se u Prirodoslovnom društvu „Ljekovita biljka“ i od tada se počinje intenzivnije baviti ljekovitim biljem. Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.