Rasadnik Agro-Car se uključio u županijski projekt obnove tradicijskih sorata jabuka vrijedan 66.500 kuna. U svojem rasadniku imaju matičnjake od petnaestak tradicijskih sorata jabuka, koje se najviše koriste kod njih samih u amaterskom uzgoju.  

Vlasnik rasadnika Zvonimir Car kaže kako je jedan od najvećih problema što se kod nas jedna tradicionalna sorta zove različitim imenima ovisno o kraju u kojem se uzgaja. Tako da će tek DNK analiza pokazati što sve zapravo imaju vrijedni sakupljači tradicijskih voćnih sorata, a onda i koje su komercijalno isplativije za uzgoj.

Važnost odabira sorte zbog štetnika i obima posla   

Problem je, kaže Car,  što ove godine tradicijske sorte, koje inače rode svake druge godine ako ih prije toga ne „pobere“ mraz kao što je bio slučaj dvije godine zaredom, nemaju dovoljno plodova. Treba izdvojiti komercijalno zanimljive sorte, otporne na štetnike i bolesti i one koje traže manje brige, od onih za sadnju u okućnicama.

I u drugim se zemljama u našem okruženju, kaže Car, njeguju tradicijske sorte. Primjerice, u Sloveniji su to visokostablašice, čiju sadnju potiče i EU, a u Austriji je to sorta carević, čija je cijena i za 30% veća. Nadalje, u Italiji i Francuskoj, sorta kanada ima prepoznatljive žute jabuke, a razlikuje se po okusu i veličini ploda. Ta se sorta jabuka i kod nas prije češće uzgajala, kao i slavonska srčika, lederica,  koja je prepoznatljiva jesenska sorta po svojoj sivoj boji.               

Ipak, tradicionalne sorte su se potvrdile u praksi i prilagodile uvjetima uzgoja kroz višestoljetni uzgoj, iako danas, kad se na domaćem tržištu više traže slađe jabuke, nisu toliko atraktivne. Car ističe da bi se uzgajivači tradicijskih sorata, sukladno modernim trendovima, trebali okrenuti ekološkom uzgoju voća jer na taj način mogu nadoknaditi manje prinose.

-Treba voditi računa da jedna sorta, bila ona tradicijska ili ne, ne daje iste plodove i rezultate u svakom podneblju. Podloga je ta koja uz sve poduzete agrotehničke mjere uvelike određuje neku sortu i način uzgoja, ističe Car.

Podloga je sađena prošle godine, matičnjak godinu dana ranije, a sadnica je cijepljena u kolovozu ove godine, te je sorta james grieve narasla 150 cm od proljeća do jeseni, a sorta bjeličnik dva metra.  Iako manja, ta je sorta odličan izbor i za manje povoljne lokacije, ako želite pouzdanu i ranu sortu jabuka, a bolje uspijeva u sjeverenim nego južnim krajevima.      

 Inače, rasadnik Agro-Car ima 3 hektara zemljišta, ali zbog plodoreda koristi 7 hektara, na kojima ima brojne nasade jabuka, krušaka, breskvi i loza. Aplicirali su i na Mjeru 6.1.1. te sad čekaju isplatu zadnje rate za poljoprivrednu mehanizaciju, odnosno novi traktor i malčer te zemljište za matičnjak, a planiraju i dalje aplicirati na EU fondove.   

Matičnjak tradicionalnih sorata u Bistri

 Voditeljica projekta ”Očuvanje i revitalizacija tradicijskih voćnih sorata na području Zagrebačke županije” prof.dr.sc Martina Skendrović Babojelić kaže kako rasadnik Agro-Car već dugi niz godina surađuje s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačkom županijom. Drago joj je da se upravo Zvonimir Car (dipl. ing. agronomije), ujedno i njen bivši student, od samog početka aktivno uključio u ovaj projekt.

Prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić

 S obzirom na dugogodišnje bavljenje voćarstvom cijele obitelji Car, jedna od njihovih misija je očuvanje starih tradicijskih sorti pa tako u sklopu njihovog rasadnika postoji matičnjak nekih tradicijskih sorti (npr. bjeličnik, gravenstein, crveni boskop, ontario, božićnica, bobovec, zelenika, šampanjka, kanada, mašanka, london peping) te se u samom rasadniku cijepe i proizvode sadnice navedenih sorti.

-Već ove jeseni dio sadnica nekoliko tradicionalnih sorti iz ovog rasadnika zasadit će se na dio pripremljene površine u voćnjaku OŠ Milke Trnine u Križu koja se također aktivno uključila u sam projekt. U narednim godinama vjerujemo da će više sadnica tradicionalnih sorti iz ovog rasadnika biti zasađeno diljem županije pa i šire, kazala je prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje