Med je količinski najznačajniji proizvod pčelinje zajednice što ga čini dostupnim većem broju potrošača. Zahvaljujući napretku analitičkih metoda sastav meda istražen je gotovo u cijelosti.

Čovjek je još kao nomad skupljajući plodove i loveći životinje za prehranu nailazio na divlje pčele u šupljem drveću i pukotinama stijena. One su uvijek branile svoje gnijezdo i sve što se u njemu nalazi. Tako se do meda teško dolazilo. Otkrićem vatre put je bio znatno olakšan. U tom razdoblju jelo se cijelo saće s medom, leglom, peludom, matičnom mliječi i propolisom. Tako su se u jednom obroku nalazili svi pčelinji proizvodi koji su davali energiju i zdravlje. Med se ne može umjetno proizvesti. Namirnica je velike energetske vrijednosti zbog svog osnovnog sastava; glukoze i fruktoze koji su jednostavni šećeri i time lako probavljivi. To ga čini prirodnom nadoknadom energije kod velikih napora. Sadrži i nešto saharoze i ostalih šećera, ali u vrlo malim količinama. Osim šećera bogat je mineralnim tvarima, bjelančevinama, kiselinama, vitaminima, enzimima i eteričnim uljima. Minerali zastupljeni u medu su željezo, magnezij, kalij, natrij, kalcij, cink, jod, fosfor, bakar, selen i krom. Vitamini su D, E, K, C, B1, B2, B5, B6.

Je li svakodnevna konzumacija poželjna?

Svakodnevno konzumiranje meda omogućava i temeljitije upijanje drugih hranjivih tvari i vitamina iz hrane. Med je po okusu slađi od šećera pa ga se u hranu i napitke dodaje manje.

Dokazano je kad hranu zaslađujemo medom, a ne šećerom, stolica i mokraća sadrže manje soli kalcija i magnezija. Istovremeno poboljšava iskorištavanje vitamina D. Tako povoljno djeluje na razvoj djeteta pa se redovita upotreba preporučuje trudnicama, dojiljama i djeci. Treba biti oprezan kod male djece do godine dana zbog mogućih alergijskih reakcija ili bakterija.

I u prehrani odraslih osoba med ima važnu ulogu. Preporučuje se osobama koje su izložene pojačanim fizičkim naporima kao što su sportaši i fizički radnici. Med se koristi i kao zaslađivač napitaka i kompota kod dijeta zbog upala želuca i crijeva (kestenov). Na tržištu se za zaslađivanje kave može pronaći posebno pakirani med. U jednoj studiji je na muškarcima dobi oko 65 godina dokazano da svakodnevno uzimanje jedne žlice meda produžava život za oko godinu dana. Razlog tome je da se zbog antioksidansa sadržanih u medu manje stvaraju krvni ugrušci pa je i učestalost srčanih i moždanih udara manja. Uz to ne sadrži masti pa ne povećava koncentracije kolesterola u krvi. Med sprječava rast ili čak ubija neke bakterije. Ova svojstva pripisuju se visokoj koncentraciji šećera, malim količinama vodikovog peroksida i enzimima. Antibiotska svojstva meda koristila su se stavljanjem obloga na rane koji su ubrzali zacjeljivanje, a naročito kod opekotina. Kestenov med pogodan je i kod dezinfekcije usne šupljine. Antimikotična svojstva najbolje se očituju po tome što se na zrelom i pravilno skladištenom medu nikada ne razviju plijesni.

Kod srčanih slabosti med pomaže tako što glukoza ne podliježe probavi nego brzo ulazi u krvotok i hrani oslabljeno srce. Ovome pomaže i određena količina acetilkolina koji se nalazi u medu. Svi najčešće koristimo med s čajem i limunom kod prehlada, gripe i upala dišnih putova. Potiče znojenje i iskašljavanje. Ova svojstva naročito su izražena kod medova koji sadrže više eteričnih ulja kao što su kaduljin, ružmarinov, lavandin i medljikovci s crnogorice.

Med ne smijemo stavljati u vruće napitke iznad 40 oC

Uz njih je protiv ovih bolesti pogodan i lipov jer pomaže iskašljavanje, umiruje, ublažava glavobolju i pojačava krvotok, ali nije pogodan za osobe s bolestima srca i krvožilnog sustava, odnosno visokim tlakom. Med ne smijemo stavljati u vruće napitke jer se na temperaturama iznad 40 oC uništavaju vrijedni sastojci. Kod bolesti jetre blagotvorno djelovanje pripisano je složenom kemijskom sastavu meda koji pomaže u detoksikaciji probavnog trakta i same jetre. Uzimanjem meda prije spavanja smirujemo živčani sustav, ublažavamo stres i lakše utonemo u san. Za to se preporuča bagremov jer je dobar za oporavak nakon bolesti, pomaže kod nesanica, nemira, problema krvožilnog sustava, začepa i ublažava stres. Zajedno s čajem od kamilice pojačava se međusobni učinak. Vrijeskov med djeluje protuupalno i to naročito kod mokraćnih organa jer ima diuretska svojstva. Zbog toga je preporučljiv kod bubrežnih kamenaca, bolesti prostate i upala mjehura. Pomaže i kod reumatskih bolova i gihta. Posebno mjesto zauzima medljikovac jer je pun mineralnih tvari. Bogat je antioksidansima i željezom pa podiže razinu hemoglobina, pojačava snagu srca i krvnih žila. Zato pomaže kod slabokrvnosti, iscrpljenosti organizma i kod oporavka od težih bolesti i nakon operacija. Ako nema kontraindikacija pogodan je za trudnice. Jelova medljika je jedna od najcjenjenijih vrsta.

Oprezno kod alergičara i dijabetičara!

Određen dio ljudske populacije alergičan je na jedan ili više pčelinjih proizvoda i oni ih ne smiju koristiti. Pčelinji proizvodi mogu izazvati blage do vrlo burnih alergijskih reakcija. Oprezni moraju biti i dijabetičari koji u dogovoru s liječnikom mogu uzimati med, ali pri tome treba paziti na ukupan dnevni unos kalorija.

Med se smije uzimati i s metalnim, nehrđajućim žlicama, kao i drvenim, plastičnim i porculanskim priborom

Često se postavlja pitanje smije li se med uzimati metalnim žlicama. Smije, jer iako sadrži kiseline ne reagira s metalnim priborom koji je predviđen za uzimanje hrane kao što su nehrđajući čelici. Može se koristiti i drveni, plastični i porculanski pribor. Najbolji način konzumacije je da ga što duže zadržimo u ustima gdje odmah započinje njegova apsorpcija.

Iz izloženog se može zaključiti da med nije sam po sebi čudotvoran lijek, ali njegova svakodnevna upotreba, kao i ostalih pčelinjih proizvoda, sigurno pomaže očuvanju zdravlja i oporavku organizma nakon zahtjevnih stanja poput povećanog napora ili oporavka nakon bolesti i operacija. Dio je prirodne medicine poznate od davnina.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje