Glistinac, glistal ili lumbrihumus, vermikompost je visokovrijedno gnojivo nastalo kao proizvod prerade organskog otpada. Dobiva se metaboličkim procesima nekih vrsta kompostnih gujavica uz prisustvo korisnih mikroorganizama. Ovo biljno hranjivo i poboljšivač tla pokazalo se kao najbolja baza za proizvodnju ekološki prihvatljive hrane, čemu današnje čovječanstvo najviše teži.

U Hrvatskom zagorju idealni su uvjeti za proizvodnju glistinca. Parcele su sitne i iscjepkane, klima je kontinentalna s dovoljno vlage, te još uvijek postoji dovoljno stoke za proizvodnju osnovne sirovine-stajskog gnoja. Za ovu vrstu proizvodnje nisu potrebna velika početna ulaganja i u posao se može ulaziti postupno. No, kad se jednom uspostavi funkcionalan proizvodni process, potrebno je uložiti puno vremena i truda, te iskustvo stalno nadograđivati novim znanjima.

Obitelj i članovi OPG-a Razum
Izgradnja novog bazena za gliste, betonski pod spriječava štete od krtica
Tomislav Razum ima i drvene bazene za proizvodnju glistenjaka

 

To ljudima treba

U Humu Stubičkom djeluje OPG Razum kojii polako gradi svoje ime među hrvatskim proizvođačima glistenjaka. Nosioc gospodarstva je Tomislav Razum, po struci diplomirani economist, koji je uredski posao zamijenio za svakodnevni rad sa stajskim gnojem.

-Bio sam zaposlen u računovodstvu i nisam vidio sunce po čitav dan. To nije bilo ono što želim, pa sam dao otkaz i krenuo ispočetka. Godinu prije, počeli smo saditi vrt i kompostirati. Na internetu sam čitao članke o kalifornijskim glistama, a kako smo još imali kravu, želio sam se iskušati u ovoj proizvodnji.  Napravio sam mali komposter, nabavio leglo i dobili smo svoj prvi humus bez mirisa. Kad smo ga dodali u tlo za uzgoj jagoda i povrća oduševili smo se. Odlučio sam da to želim proizvoditi, to ljudima treba, pripovijeda Tomislav početke priče OPG-a Razum.

Od tada je prošlo 7 godina učenja i ulaganja. Sam Tomislav kaže kako ulaganja nisu velika, ali on je u posao ulazio postpno i polako. Traktor i zemljište je imao, a stroj za prosijavanje napravio mu je šogor. Na početku su imali i svoj gnoj, a kako se proizvodnja širila, ušli su u dogovor s obližnjim uzgajivačem konja i od tada proizvode glistinac od konjskog gnoja.

Glistenac-gotov proizvod

Ovaj proizvod odlikuje se nekim izvanrednim svojstvima korisnim za biljnu proizvodnju. Može se posipati izravno po korijenu jer nema straha od “sagorijevanja” korijena, nemoguće je pretjerati s dodanom količinom u tlo, nema miris, može se aplicirati folijarno, pH je neutralan i prepun je korisnih mikroorganizama. Koristi se kod sadnje, presađivanja, te za redovito prihranjivanje. Koristiti se može u povrtlarstvu, voćarstvu, cvjećarstvu, uzgoju začinskog bilja, hortikulturi, maslinarstvu, vinogradarstvu, uzgoju travnjaka i ratarstvu. 

   Bazeni za gujavice

Prvo leglo smo nabavili iz Zeline, s OPG-a Škrljak koji su već dugo u tom poslu. I inače se savjetujemo s njima i drugim iskusnim proizvođačima oko proizvodnih procesa, ističe Tomislav koji je gujavice  naselio u prethodno izgrađene betonske i drvene bazene. Kako one vole vlagu, konjski gnoj se prethodno treba dobro namočiti, pa su na OPG-u napravili jezerce. Bazeni moraju imati drenažne kanale da bi višak vlage mogao negdje otjecati. U jedan bazen od cca 4m2 naselili su  2 legla. I svaka 2 tjedna su gujavicama dodavali sloj od 10 cm zrelog stajskog gnoja (gnoj se prethodno ostavlja na zrenju). Leglo su od hladnoće zaštitili slamom, dok neki drugi proizvođači uzgajaju u plastenicima.

-Dio glistenjaka proizvodimo u betonskim i drvenim bazenima koji moraju imati dno neprohodno za krtice. No, jedan dio glistenjaka sada proizvodimo i direktno na tlu, bez podloge i stijenki jer nam se čini da je kvaliteta glistenjaka dobivenog u dodiru s tlom još bolja, objašnjava zagorski proizvođač glistinca.

Iako testiraju različite načine proizvodnje, dno bazena mora biti zaštićeno betonskom, kamenom, ili  žičanom mrežom od prodora krtica. Štetnici mogu biti i ptice, te domaća perad pa se zato gujavice osim slamom pokrivaju i geo-tekstilom. Kad se postigne dovoljna visina humusa u bazenima, a gujavice stignu do vrha, one se prebacuju u novi bazen i proces počinje ispočetka.  Ovakav se humus mora još prosušiti i prosijati od nečistoća. Prosijani humus mora biti fine mrvičaste strukture. Tek tada završen je proces proizvodnje glistinca. Jedan dio organskih tvari će gujavice potrošiti u metabolizmu (oko 40%), jedan će dio postati humus, a jedan dio krupni otpad kojeg na OPG-u koriste za svoj povrtnjak.

Danas na OPG-u Razum prerađuju 160 kubika konjskog gnoja. Od toga će nastati oko 50 kubika čistog humusa. Tada slijedi faza pakiranja glistinca, a ona ovisi o sposobnosti proizvođača da osmisli proizvod s dodanom vrijednošću. Na OPG-u Razum sada pakiraju čisti humus u vreće od 50L. Pakiraju i mješavinu za cvijeće koja se sastoji od 20% humusa, 40% komposta, 30% treseta i 10% pjeskovite zemlje. Gujavice prodaju i u malim pakiranjima pogodnim za ribiče, a prodaju i legla za kompostarnike. Prema potražnji pakiraju “živi” glistenjak s glistama u njemu. U planu im je i proizvodnja već pripremljenog tekućeg glistenjaka za folijarnu primjenu. Potražnja za glistenjakom je puno veća nego ponuda i problema s plasiranjem proizvoda ova obitelj nema.

Lumbrihumus se prodaje sam!

Tomislav ne može sakriti svoje zadovoljstvo.

-Lumbrihumus je najteže proizvesti, ali prodaje se sam! Uveli smo povratne vreće po 2kn/kom. Čvrste su i mogu se koristiti više puta, pa se i kupac vraća. Nabavili smo si i prikolicu pa imamo i besplatnu dostavu naših proizvoda.

Dostavom pokrivaju cijelo Hrvatsko zagorje i okolicu. Glavni potrošači su vrtlari, voćari i vinogradari koji ga uvelike koriste kod sadnje novog vinograda. Prodajna cijena 1L lumbriposta se kreće u prosjeku od 1-1,5kn. U sjevernoj Hrvatskoj već postoji nemali broj proizvođača glistinca – lumbrihumusa, pa se veći orijentiraju za izvoz. U tom slučaju je laboratorijska analiza neophodna.

O planovima Tomislav kaže:

-Planiramo dignuti proizvodnju na 50 legala u 25 bazena, kupiti mini bager, a onda se pozabaviti širenjem asortimana. Od početka mi je želja bila zaokružiti proizvodnju i napraviti ranč. Možda onda nabavimo i konje.

Prednosti lumbrihumusa

Što sve mogu gujavice razgraditi?

Prednosti i nedostaci korištenja kombinacije kompostnih gujavica?

Organsko zlato

Hoćemo li u budućnosti jesti gujavice umjesto krmenadli?

Koje su prednosti lumbrihumusa i zašto je bolji od stajnjaka, kojih elemenata ima više a kojih manje od stajnjaka, kakav je lumrihumus izvor hraniva za biljku, kako utječe na biodiverzitet, fizikalno-kemijske osobine tla, rast i kvalitetu ploda, kakav utjecaj ima na biljne bolesti i štetnike, koje su prednosti i nedostaci korištenja kompostnih gujavica te na koji se način sve može raditi kompostiranje saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 12 od 01. srpnja 2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje