-Kriza pogađa sve pa i nas. Zato smo se dodatno potrudili da što više ljudi sazna za naše proizvode , koje iz godine u godinu prilagođavamo ukusima potrošača. Idemo na sva natjecanja i sajmove, osobno poznajemo gotovo sve vlasnike ugostiteljskih objekata u cijeloj regiji koji rado nude domaća vrhunska pića, govore braća Dario i Mario Fiolić iz Zadra otkrivajući kako i bez vlastitih vinograda i voćnjaka uspijevaju proizvesti i prodati 20.000 butelja vina i likera, a kooperantima poručuju – otkupit ćemo sve količine grožđa!

Iza svakog uspjeha stoji najmanje 20 godina mukotrpnog rada. Izuzetak nisu ni sve poznatiji vinari i proizvođači voćnih likera braća Dario (43) i Mario Fiolić (47) iz Zadra. Možda, kažu, i ne bi bili poznati, a ni vinari, da ih otac Stjepan (71) nije vlastitim primjerom naučio što i kako u životu raditi.

  • Otkud ljubav prema vinarstvu?

-Svoji smo na svome i živimo od svoga rada. Zahvalni smo ocu Stjepanu što nas je naučio raditi. Kad je završio rat on je s činom pukovnika otišao u mirovinu, ali nije mirovao. Budući da je financijski stručnjak, logističar u obiteljskoj kući na zadarskom Boriku, osnovao je Tantum d.o.o. knjigovodstveni servis, a nije zaboravio ni obiteljsku tradiciju – pravljenje vina. Uz njega smo učili i knjigovodstvo i vinarstvo, kaže Dario, koji je nakon završenih studija u Zagrebu još ozbiljnije prionuo poslu, knjigovodstvu i vinarstvu.

  • Ispričajte nam malo o svojim počecima..

-U ozbiljniju proizvodnju vina, uz očev blagoslov, krenuli smo 2006. godine “eksperimentirajući” u svom skromnom podrumu obiteljske kuće. U početku su to bile manje količine vina isključivo za obitelj. Onako, da imamo za sebe i kad dođu prijatelji. S vremenom, uz knjigovodstvo koje nam je bilo i ostalo glavni posao, buknula je želja, pa i strast prema vinarstvu. Knjigovodstvo nam je rad, a vinarstvo ljubav.

Šampionske maraštine i likeri od maraške

  • Šest šampionskih titula i više od 40 zlatnih medalja osvojili ste do danas za svoja vina i likere?

Veliki entuzijam i želja da uspijemo u vinarstvu potaknula me da završim školu i tečaj za zvanje vinar-vinogradar, a potom je sve krenulo kao u filmu. Stigle su nam i prve nagrade najprije na Sabatini, potom i na  drugim domaćim i međunarodnim smotrama. Što se tiče nagrada ne znam točan broj, ali sigurno imamo više od 40 zlatnih medalja. Šest puta smo bili šampioni, od toga dva puta za liker od maraške i četiri puta s vinom od domaće maraštine, autohtone sorte sjeverne Dalmacije, podsjeća Dario.

-Ne pravimo vina zbog nagrada. Cilj su vrhunska vina, a nagrade su samo potvrda da smo na dobrom putu,  dodaje Mario.

  • Uspjesi su vas potaknuli da se još ozbiljnije posvetite vinarstvu?

-Tako je, uspjesi na različitim natjecanjima za izvrsnost kakvoće potaknula su nas da 2016. godine osnujemo vinariju “Vina i likeri Fiolić”. Uz ulaganja u opremu, tehnologiju i marketing, za koji je zadužena supruga Ana, povećali smo i proizvodnju. Danas proizvodimo 20.000 butelja. U posljednje tri godine sva naša vina i likeri su na tržištu. Ona odležavaju u drvenim bačvama. Uz nekoliko francuskih, najviše ih je iz domaće bačvarije Srnec iz Nedelišća. Od bijelih vina to su Maraština i Couvee blanc (90 posto maraština, 10 posto malvazija) zatim Rose od sorti plavina i grenache, te crna vina Couvee Grenache i Syrah te Merlot i Cabernet sauvignon.

Dosad su Fiolići osvojili šest titula šampiona i više od 40 zlatnih medalja

Veliki uspjeh na sajmu CROAGRO

  • Osim vina, Vinarija Fiolić proizvodi i liker od višnje maraške?

– Za liker od maraške već niz godina dobivamo različita priznanja i nagrade među kojima je, primjerice, i šampionska titula osvojena u jakoj međunarodnoj konkurenciji na prošlogodišnjem prvom sajmu CROAGRO u Zagrebu. Osim likera od maraške, proizvodimo i liker od smokava.

  • Recite nam nešto više šampionskoj tituli na CROAGRO sajmu?

– Eh, da, to je nešto posebno. Ocjenjivanje rakija i likera u organizaciji Gospodarskog lista, Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Ocjenjivačka komisija sastavljena od vrhunskih stručnjaka i enologa, prvi CROAGRO, prvo natjecanje takve vrste kod nas, konkurencija strašna… Kad se sjetim poziva profesora s Agronomskog fakulteta, kad je uzviknuo: “Vi ste šampioni!” i danas zadrhtim od uzbuđenja”, prisjeća se Mario.

Bilo je i komentara da smo obranili hrvatski obraz zato što su naši istočni susjedi, pogotovo Srbija i Makedonija tradicionalno jaki u rakijama i likerima. Znači, jedino smo im mi iz Hrvatske konkurirali, dodaje Dario. 

Šampionska titula na CROAGRU

Kako dolaze do sirovine za vrhunska vina i likere?

Dok sjedimo u ukusnoj uređenoj kušaonici i guštamo u pijuckanju vrhunskih vina, nametnula se tema i o sirovini.

  • Budući da nemate ni vinograde ni voćnjake,  otkud i kako nabavljate grožđe za vina i voće za likere?

-Mi smo vinari i proizvođači likera, a ne vinogradari i voćari. Razvili smo kooperantske, možemo reći i prijateljske odnose sa vinogradarima iz Ravnih kotare. Maraština nam  stiže s najboljih vinogradarskih položaja iz Vukšića, Stankovaca i Smilčića, a grožđe za crna vina iz Tinja i Nadina. Interes je obostran. Mi dobijemo kvalitetnu sirovinu, a vinogradari imaju zajamčen otkup. Od kvalitetne sirovine nastojimo proizvesti vrhunska vina u čemu i uspijevamo, a valja spomenutii kako nam u podrumu pomaže i enologinja Nikolina Paleka.

Primjer Nape i vina iz garaža

  • Kod nas još uvijek ima podosta onih koji smatraju da samo vinogradar može biti uspješan vinar?

-U svijetu već odavno nije tako. U američkoj Napi, najvinarskijoj regiji na svijetu, veliki vinogradari imaju timove agronoma, tehničara i radnika za uređivanje vinove loze i očuvanje kvalitete grožđa. Vinari imaju svoje timove koji od kvalitetnog grožđa prave kvalitetna vina. Uz razvijen vinski turizam, prodaju ga na milijune litara. Vinogradari ulažu u podizanje vinograda, a vinari u podrume, bačve, tehnologiju, kušaonice, marketing… Uostalom, ne otkupljuju samo oni nego i sve veći broj malih vinara. Grožđe otkupljuju i veliki vinari kao šibenska vinarija Vinoplod, Iločki podrumi koji, primjerice, otkupe od (malih) vinogradara i do milijun kilograma graševine, pa Badel itd. U Francuskoj se 80-ih godina pojavio cijeli pokret nazvan “Degarra” (vina iz garaža) gdje su tamošnji vinoljupci počeli otkupljivati grožđe i sami proizvoditi vrhunska vina u malim količinama kao odgovor na monopol velikih podruma i njihova “vrhunska” vina koja su imala iste takve cijene.

Otkupili maraške, jamče za smokve i grožđe

  • U cijeloj ovoj priči logika je jednostavna: što je više malih i velikih proizvođača, to je veća šansa vinogradarima da prodaju svoje grožđe. Pitanje je samo kome će ga prodati od ovogodišnje berbe, kad, zbog korone, imaju “krizu punih bačava”?

-Naši kooperanti neće imati problema. Otkupit ćemo svekoličine grožđa. Maraške smo već otkupili, otkupit ćemo i smokve iz Vukšića.

  • Svoje likere proizvodite tradicionalnom metodom “hand made“ (ručna izrada)?

-Podloga je vlastita rakija loza, a posebnost je i da se u proizvodnji koristi desalinizirana pa demineralizirana morska voda, dajući tako likerima jedinstven okus.

Svoje likere proizvode “hand made” metodom
  • Je li korona kriza utjecala na vašu prodaju vina i likera?

-Kriza pogađa sve pa i nas. Samo mi smo se dodatno potrudili da što više ljudi sazna za naša vina, koja iz godine u godinu prilagođavamo ukusima potrošača, vinoljubaca. Idemo na sva natjecanja i sajmove, osobno poznajemo gotovo sve vlasnike ugostiteljskih objekata u cijeloj regiji koji rado nude domaća vrhunska vina. Osim toga imamo i svoj marketing koji vješto vodi Ana Fiolić, koristeći društvene mreže, web stranicu, facebook, instagram. K tome, otvorili smo i kušaonicu koja pomalo postaje ugodno i rado posjećeno mjesto druženja u kojoj gosti vrlo brzo dobiju osjećaj pripadnosti, prepoznajući obiteljsku tradiciju i ljubav prema vinima. U njoj prodamo popriličan broj butelja.

Za nepunu uru, koliko smo našim novinarskim poslom, proveli u kušaonici, izredalo se nekoliko manjih skupina posjetitelja, uglavnom turista iz obližnjeg turističkog naselja. Jedan švedski par, žena i muž potegli su čak iz Karina Gornjeg gdje ljetuju. Dok ih je Mario “gotivio“ i nudio da kušaju i najnovija vina kao što je Maraština sur lie, nisu krili oduševljenje. Posjetili su, kažu, i neke druge, male vinarije na širem zadarskom području, ali ovako nešto nigdje nisu doživjeli: “Ambijent opuštajući, vina samo takva“, rekoše i kupiše nekoliko kartona Fiolićevih vina.

  • Na kraju, upitali smo braću Daria i Maria, što misle o 43 milijuna kuna pomoći sektoru vina i javnom pozivu koji je raspisala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju?

“Komplicirana procedura. To je za velike, a ne za nas male vinare“.

Izvukli blago iz morskog podruma

  • Nakon 12 mjeseci odležavanja na dubini od 25-30 metara nedavno su Fiolići iz mora, ili kako kažu iz “vinskog podruma”, izvukli svojih cca. 300 butelja crnog i bijelog vina. Maraštinu i crnu kupažu. Odležavanje vina u moru – marketinški trik ili enološki dobitak?

-Barometarski tlak u moru ubrzava sazrijavanje, odnosno starenje vina. Kod nas vina najprije odležavaju oko 6 mjeseci u drvenim bačvama. Kad se stabilizira ulijevamo ga u butelje i potom, određenu količinu stavljamo u žičane mreže i potapamo u more. Osim što brže sazrijeva, dolazi i do reakcije koja utječe na bolju kvalitetu vina. Poboljšava bouqete. Držanje u moru utječe i na izgled boca koje su prirodno ukrašene tragovima školjkica i koralja što sve zajedno izgleda egzotično. Pogotova strancima, kažu Dario i Mario Fiolić. 

Držanje vina u moru ima mnoge prednosti

Desalinizirana i demineralizirana voda iz mora za likere od maraške i smokava

  • Koja je posebnost u pravljenju likera od maraške?

-Maraške koje otkupimo od kooperanata iz Ravnih kotara razlikuju se od višanja iz drugih, posebno kontinentalnih područja. Sitnije su, ali bogatije sladorima, suhom tvari i u konačnici daju puno bolju aromatiku. Plod se bere ručno u krajnjoj fazi zriobe. Potom se u što kraćem vremenu doprema u podrum pa ohlađen ide u tanknove za maceraciju. Dio se zgnječi rukama. Dolijemo vlastitu rakiju lozu, a budući da radimo veće količine koristimo tekući šećer. U cijeloj priči bitna je i demineralizirana voda iz mora. Kako demineralizirana?! Lipo, u obližnjem turističkom naselju imaju sustav za desalinizaciju kojom iz mora dobivaju vodu za piće i druge potrebe (higijenu, hlađenje i/ili grijanje). Voda se pokazala kvalitetnijom od one iz slavina. Takva voda ide dodatno u laboratorij gdje se demineralizira. Dobije se meka voda bez minerala koju u određenim količinama dodajemo u tankove tijekom maceracije. A potpuno prirodan proces maceracije  traje najmanje šest mjeseci do godinu dana.

  • Kakve su reakcije na vaš novi proizvod, liker od smokve?

Ove godine izišli smo na tržište. Reakcije su jako dobre, pogotovo onih koji preferiraju prirodne likere od domaćeg voća. Nedavno je u kušaonicu došao jedan stariji gospodin i kad je kušao liker od smokava nije krio zadovoljstvo. Pustio je i suzu uz riječi: “Pa ovo je smokva moje matere”. Likere i vina ćemo i dalje nastaviti proizvoditi prvenstveno od autohtonih sorti vinove loze i voćaka iz razloga jer i domaći i strani gosti prepoznaju kvalitetu, a to su naše autohtone sorte.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje