Svi zaljubljenici u vrtlarenje vole da im je vrt pun prekrasnih cvjetnih i mirisnih vrsta. Od proljeća do kasne jeseni vrt krase mnogobrojne lukovičaste, jednogodišnje, višegodišnje i trajne biljne vrste. Svake se godine ponovo veselimo raznim cvjetovima koji dođu kao nagrada za naš trud i brigu o biljkama, no pitanje je koliko zapravo poznajemo biljne stanovnike našeg vrta.

Koje su korisne i pomažu jedne drugima, a koje odmažu, tj. negativno utječu na stabilnost u vrtu? Koje su jednostavne za održavanje, a koje su pomalo ,,opasne”? Budući da dolazi vrijeme jesenske sadnje ukrasnih trajnica u vrtu, donosimo pregled više ili manje poželjnih vrsta, kako biste mogli odabrati one koje biste voljeli imati u vašem vrtu.

Biljke koje privlače pčele i bumbare u vrt

Svi smo već upoznati s činjenicom da neke biljne vrste više privlače kukce oprašivače i tako pospješuju oplodnju. To znači da će pčele i bumbari dolaziti u naš vrt u većem broju i oprašivati cvjetove povrtnih kultura: paprike, feferona, rajčice, patlidžana i mahuna, a mi ćemo imati više povrća koje u ljetnim mjesecima koristimo svježe, za salatu ili variva ili od njih spremamo zimnicu.

Pa tako u vrtu i cvjetnjaku možemo saditi biljne vrste koje oprašivači vole i koje ih privlače, a ujedno odbijaju štetnike. Osim što boja cvjetova ima ukrasnu vrijednost, svrha im je i privući oprašivače. Pčele vole spektar bijelih, žutih, ljubičastih i plavih boja cvjetova.

Sve biljke koje cvatu, bilo sitnim ili krupnijim cvjetovima, pčelama pružaju velike količine hrane (nektar i pelud) i omogućuju im da prežive zimu. Od začinskih i ljekovitih vrsta koje sadimo u vrtu privlači ih: menta, bosiljak, origano, čubar, korijander, miloduh, korejska menta, macina trava, poljski mak, zlatnica. Ukrasni cvatući grmovi, dvogodišnje i jednogodišnje ljetnice također mnogo znače pčelama – ljetni jorgovan, vajgela, glicinija, hibiskus, hamerokalis, ukrasni stolisnik, žednjak, gailardija, kozmos, akvilegija, ljiljan te balkonsko cvijeće – pelargonije i surfinije.

Pazimo da biljke ne prskamo u vrijeme cvatnje, upotrebu insekticida smanjimo na minimum, a radije primjenimo neku ekološku mjeru zaštite, npr. lisne uši se mogu suzbijati otopinom koprive ili duhana, ili sadnjom bilja koje svojim mirisom odbija lisne uši.

Pupavica

(Ehinacea angustifolia)

Pupavica je posebna trajnica koju karakteriziraju vrlo dekorativni, veliki cvjetovi koji mogu biti bijele, ljubičaste, a najčešće su intenzivno roza boje. Pčele je jako vole. Laka je za održavanje jer je otporna na sušne uvjete te nije zahtjevna prema tipu tla. Puževi je dosta napadaju jedući im listove te ostanu samo stabljike s cvjetovima. Stoga je treba zaštititi od napada puževa. Poznata je ljekovita biljka čiji pripravci djeluju na jačanje imuniteta i kod bolesti dišnog sustava.

Matičnjak

(Melissa officinalis)

Matičnjak je ljekovita trajnica. Voli sunčane položaje u vrtu. Svježi listovi, kad ih protrljamo, imaju blag miris na limun i metvicu, a koriste se za salate, umake sa svježim sirom, sladoled i kao čaj. Cvjeta sitnim bijelim cvjetovima koji su puni nektara i jako privlače pčele. Od tuda joj i potječe latinski naziv Melissa (grč. pčela). Vjeruje se da redovito pijenje čaja od matičnjaka obnavlja mladost, osnažuje mozak i uklanja potištenost.

Majčina dušica

(Thymus vulgaris)

Ova začinska biljka ima mnogo podvrsta koje samoniklo rastu po Sredozemlju, na suhim staništima. U uzgoju zahtijeva dosta sunca te suhu i laganu zemlju. Lako se uzgaja iz sjemena i reznica i jako dobro uspijeva u posudama. Cvjeta tijekom cijelog ljeta sitnim svijetlorozim cvjetićima, intenzivnog mirisa i primamljivim pčelama. Mlade izdanke beremo tijekom cijele sezone kao dodatak jelima ili za čaj.

Mažuran

(Origanum majorana)

Otporna višegodišnja biljka kojoj treba svakako naći mjesto u vrtu, ne samo što je ukusan začin i magičan lijek nego jer njegovi ružičasti, aromatični cvjetovi šire lijep miris i privlače pčele, a i leptire. Raste kao mali grm i dobro uspijeva u posudama na sunčanom mjestu. Bere se u snopiće koji se objese i suše na prozračnom, toplom i sjenovitom mjestu.

Suncokret

(Helianthus annuus)

Suncokret je jednogodišnja, zeljasta vrsta s brojnim podvrstama, od niskih visine do 20 cm do visokih više od 3 metra. Uzgaja se u cijelom svijetu jer je jestiva, ljekovita i ukrasna biljka. Cvate cijelo ljeto, a može imati samo jedan veliki cvijet na vrhu ili još više manjih cvjetova koji rastu iz pazušca lista. Jarko žuta boja latica i bogatstvo polena privlači pčele koje marljivo obavljaju svoj zadatak.

(nastavlja se)

Prethodni članakOtkazan 21. Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu
Sljedeći članakKako napraviti ukusni domaći voćni liker?
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).