Kao jedno od najpopularnijih voćnih vrsta, grožđe se može izravno konzumirati ili preraditi u razne proizvode, poput grožđica, vina i soka od grožđa. Zbog velikog sadržaja suhe tvari i šećera, lako suši i skladišti. Sušenje grožđa se uglavnom radi u svrhu proizvodnje grožđica te aromatiziranja i proizvodnje desertnih vina.

Izbor sorte

sušenje grožđa

Za proizvodnju grožđica koriste se pretežno bijele sorte bez sjemena kao što su Thompson, Sultana, Malaga, Monukka, Zante, Muscat i druge. Na našemu tržištu najpoznatija i najkorištenija je grožđica sorte Sultana. Grožđice su zbog prirodnog sadržaja fruktoze i glukoze, odličan  izvor energije i stoga vrlo korisne za sportaše, djecu, trudnice ili oporavak nakon bolesti. Grožđice sadrže mnoge minerale: kalij, fosfor, kalcij, magnezij, sumpor, natrij, klor, bakar, cink i željezo tako da se preporučaju kod deficita minerala u organizmu. Mogu se jesti svježe ili dodavati u pahuljice ili smoothieje, salate, peciva, čokolade, umake, kompote, energetske pločice i niz drugih proizvoda.

sušenje grožđa
Berba bezsjemenske sorte grožđa Thompson za proizvodnju grožđica

Proizvodnja vina od djelomično prosušenog grožđa na području Mediterana ima dugu povijest i prvi put se spominje u zapisima grčkog pjesnika Hesioda iz 8. stoljeća prije Krista. S ciljem aromatiziranja vina i proizvodnje desertnih vina u našim krajevima radi se prosušivanje različitih sorti kao što su npr. Vugava, Pošip, Grk, Plavac mali, Lasin, Plavina, Babić, Glavinuša, Muškat, Maraština i niz drugih. Uglavnom skoro sve sorte se mogu prosušiti, te na taj način koristiti u proizvodnji vina. Međutim, sorte se razlikuju u svojim svojstvima među kojima su najznačajnije odgovarajući omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina, pa je različita i njihova pogodnost za ovu namjenu. Tijekom sušenja, od mehaničkih promjena najvidljivije su promjene u randmanu grožđa.

Masa nakon prosušivanja grožđa sa proizvodnju vina kreće se između 50 i 55 % od početne količine ubranoga grožđa, što prvenstveno ovisi o načinu sušenja, zatim o kvaliteti sirovine i samoj sorti koja se suši. Sorte sa debljom kožicom teže se i sporije prosušuju od onih sa tankom kožicom, ali su otpornije na Botritys. Iz toga razloga kod sorata sa tankom kožicom treba češće pratiti razinu šećera kako ne bi došlo do presušivanja. Veličina bobice također značajno utječe na brzinu sušenja. Sorte sa manjom bobicom imaju veću površinu kožice u odnosu na volumen, pa se brže prosušuju.

sušenje grožđa
Grožđice dobivene od sorte Sultana
 class=
Monukka sorta koriste se za proizvodnju grožđica

Proces sušenja ovisi i o klimatskim uvjetima tijekom uzgoja. Ako je godina bila sušna, bobice grožđa sadrže manju količinu vode i dosta pektina te je stoga tekstura mesa bobice želatinozna pa će tijekom sušenja gubitak vode biti manji, a time i iskorištenje (od početne mase grožđa) veće. Tijekom kišnih godina bobice sadrže manje količine šećera pa takvi plodovi zahtijevaju dulje prosušivanje kako bi se dobila zadovoljavajuća koncentracija šećera.

Prosječni udio vode u bobicama grožđa redovite berbe kreće se između 60 i 80 % ovisno o sorti, a u prosušenom grožđu taj je udio između 30 i 50 %, ovisno o početnoj količini šećera u ubranome grožđu dok u grožđicama ostaje najviše 23% vode.

O pripremi grožđa za sušenje i toplinskim, kemijskim teabrazivnim predtretmanima, novim metodama u sušenju grožđa, blanširanju grožđa, postupku sušenja grožđa, načinima zagrijavanja materijala za sušenje, provođenju prirodnog sušenja, sušenju elektromagnetskim zračenjem te o sušenju nusproizvoda od grožđa tijekom proizvodnje sokova i vina pročitajte u prilogu tiskanog izdanja Gospodarskog lista broj 18 od 15. listopada 2020.

Autori priloga “Sušenje grožđa” su doc. dr. sc. Ante Galić i prof. dr. sc. Stjepan Pliestić s Odsjeka za poljoprivrednu tehniku i tehnologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Prethodni članakSkladištenje povrća za zimu – koje greške radimo?
Sljedeći članakIstra opet najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.