Pčelarska godina 2020. pčelarima ostavlja nikad gorči okus u ustima. U pčelarstvu sam petnaestak godina i od tada slušam pčelare s puno duljim stažom kako gore godine za pčelare od ove ne može biti. Slušam to posljednjih godina, ali činjenica je da je svaka iduća sve gora. Što je uzrok tome?

Teško je naći pravi odgovor na to pitanje. Puno je čimbenika koji utječu na pčelarstvo, a napomenut ću samo neke koji će biti bliže razrađeni u nekim drugim tekstovima: klimatske promjene, nove bolesti, upotreba sredstava (otrova) u suzbijanju varoe, ostali pesticidi… Lista je svakako podugačka. Mišljenja sam da je uz klimatske promjene veliki problem u otporu pčelara na nove situacije, a isto tako otpor prema novim znanstvenim saznanjima. Tako npr. nikako ne prihvaćaju pojavu nove bolesti Nosema cerana koja je uvelike prisutna na našim pčelinjacima, ali zato i dalje pričaju o Nosemi apis koje gotovo uopće nema. Da imalo prate znanstvena istraživanja znali bi da je Nosema cerana bolest toplijih krajeva, a nama je došla uslijed porasta temperatura te da sjeverne zemlje Europe s tom bolešću uopće nemaju problema.

Pčelari nikako da shvate da svaka grana poljoprivrede, pa tako i pčelarstvo, prisiljava na cjeloživotno učenje. Teško je vidjeti kad se na dobrim predavanjima skupi tek 20 % članova neke udruge. Još više ne mogu shvatiti da su nezainteresirani za nova saznanja u današnje vrijeme kad su nam putem interneta sve informacije dostupne bez puno muke i gotovo ikakvog troška.

Slabe paše i vrcanje

Godina će ostati zapamćena po slabom vrcanju svih paša, po velikoj prihrani pčela kako bi preživjele i prema zadnjim informacijama i po velikim jesenskim gubicima. Gotovo svakodnevno dobivam upite od potrošača gdje nabaviti bagremov med, a odgovor je – nigdje. Bagremova paša, koja je naša najjača paša, već godinama podbacuje, a ove godine možemo reći i da je potpuno izostala. Bolja situacija nije ni sa nadaleko poznatom kaduljom, zatim kestenom, a lipa je dala više nego skromne količine. Veliki broj pčelara koji je uopće vrcao med ove godine ima cvjetni, odnosno livadni med jer su skupljali med u košnicama kroz cijelu sezonu te je naći uniflorni med gotovo nemoguća misija. Pčelarima hobistima i onima kojima je to dodatni prihod to i ne predstavlja preveliki problem, ali profesionalnim pčelarima koji od pčelarstva žive i s pčelarstvom prehranjuju svoje obitelji stvara problem jer cvjetni med na tržištu nije previše cijenjen i ne postiže dobru cijenu. Bagremovom medu je otkupna cijena skočila te su pčelari koji su skladištili taj med od lani na dobitku. Možda ova situacija i nije loša jer se nadamo da će otkupne cijene meda u ovoj situaciji porasti, a nadamo se tako i ostati na zadovoljstvo pčelara. Drugi je problem tko će nastaviti pčelariti u ovakvoj situaciji. Već na jesen je oglasnik bio pun oglasa gdje se prodaju pčele, pčelarski kamioni pa čak i kompletni pčelinjaci sa svom pratećom opremom.

Ima li u ovakvoj situaciji pčelarstvo ikakvu perspektivu?

Prateći razvoj pčelarstva u ostalim zemljama dolazimo do zaključka da bez potpore državnih institucija nema perspektive. Kroz naše akcije pokušavamo upozoriti na probleme uslijed klimatskih promjena. Jedina institucija kod koje nailazimo na razumijevanje je DHMZ, ali i njihova upozorenja prema ostalima ostaju bezuspješna. Pčelari pokušavaju spasiti situaciju sadnjom raznog medonosnog bilja, međutim i tu imamo nerazumijevanje šumarske struke i agronoma jer ne dozvoljavaju unos novih biljnih vrsta koje bi bile uspješne u novim klimatskim uvjetima. Imamo pomor pčela u Međimurju gdje su, mišljenja sam, zakazale mnoge državne službe-od raznih inspekcija pa na dalje. Ovo svakako nije jedini slučaj trovanja, ali je po opsegu jedan od većih. Moramo shvatiti da, osim u pčelarstvu, i u drugim poljoprivrednim granama postoji crno tržište sredstava, pa čak i onih koja kod nas nisu registrirana i dozvoljena. Ako uzmemo u obzir sve navedeno, postavlja se pitanje hoćemo li ovu pčelarsku godinu zaboraviti ili ćemo je pamtiti kao jednu od posljednjih u kojoj su pčele na našim pčelinjacima opstale?

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje