Nedostatak oborina tijekom proljetnog razdoblja nastavio se i u travnju, u vrijeme sjetve najzastupljenijih ratarskih vrsta. Koliko je tlo suho i do koje dubine ne ovisi samo o količini i rasporedu oborina i značajkama samog tla, nego i o agrotehničkim mjerama provedenima s ciljem zadržavanja vlage u tlu.

Pravovremena i primjerena obrada tla u kombinaciji sa sustavima proizvodnje koji uključuju rotaciju usjeva, organsku i/ili zelenu gnojidbu, sjetvu pokrovnih usjeva i druge mjere može ublažiti posljedice nedostatka oborina. Osim toga, usjevi uzgajani na tlu s niskim sadržajem humusa bit će više izloženi negativnim posljedicama suše u odnosu na tla s većim sadržajem humusa. U ovakvim je uvjetima izuzetno važna uravnotežena gnojidba. Usvajanje mineralnih tvari iz tla pod utjecajem je vlage, ali ovisi i o uzgajanoj biljnoj vrsti. Zimsko razdoblje također je bilo „siromašno“ oborinama i ako se kasnilo sa „zatvaranjem“ zimske brazde ili je pak zimska brazda „zatvorena“ na neprikladan način, akumulirana zimska vlaga, koja je ionako bila oskudna, nepovratno je izgubljena. Kod svake poljoprivredne vrste poznata su kritična razdoblja u kojima nedostatak vode izaziva najveće smanjenje prinosa i kakvoće ostvarenog uroda. Pšenica je na nedostatak vlage najosjetljivija u fazi vlatanja, a zatim tijekom formiranja i nalijevanja zrna. Uljana repica ima najveće potrebe za vodom u fazi cvatnje i nalijevanja zrna.

Ozimi usjevi

Posljedice nedostatka oborina možemo vidjeti već „na prvi pogled“. Ozimi usjevi nižeg su habitusa i manje su bujni (uljana repica manje grana, ozime žitarice imaju manje bujnu lisnu masu). Osim što trpe od nedostatka vlage, u sušnom razdoblju limitirajući faktor rasta i razvoja poljoprivrednih kultura je opskrba biljke hranivima jer usvajanje mineralnih tvari iz tla ovisi o vlazi.

Primjena folijarne gnojidbe

U ovakvim sušnim razdobljima preporuka je da se primijene folijarna gnojiva. Folijarna gnojidba je dodatna ishrana biljaka i ne može zamijeniti ishranu biljaka putem tla, ali u sušnim prilikama je učinkovita i opravdana. Folijarna gnojiva mogu sadržavati samo jedno hranivo (npr. dušik) ili mješavinu hraniva (i makro i mikroelemenata).

Prednost folijarne prihrane dušičnim gnojivima je izravan unos hranivih tvari u metabolizam biljaka, a usvajanje je praktično neovisno o vlažnosti tla. Također, neka se folijarna gnojiva mogu miješati i sa sredstvima za zaštitu bilja pa se na taj način smanjuje trošak primjene.

Folijarna prihrana ima i nedostataka, a to je potreba za višestrukom primjenom. Naime, u jednom navratu može se primijeniti ograničena količina hraniva. Prilikom primjene naročito su opasne previsoke koncentracije pripravka za prskanje (škropiva). Primjena pri visokim temperaturama i jakom suncu može izazvati neželjena oštećenja biljnog tkiva (opržotine). Osim toga, obavezno je poštivati ograničenja u primjeni folijarnih gnojiva vezana uz fazu rasta i razvoja svake pojedine poljoprivredne vrste. Zato se prilikom primjene obavezno trebaju poštivati upute proizvođača kojima se propisuje način pripreme škropiva i mogućnost miješanja s odabranim sredstvom za zaštitu bilja. Također je važno pridržavati se preporuka o veličini kapljica škropiva i vremenskim uvjetima prilikom primjene. Folijarnu prihranu preporuča se provesti u kasnim poslijepodnevnim satima za mirnog i oblačnog vremena.

Utjecaj suše na ozimu pšenicu

Jari usjevi

U uvjetima nedostatka oborina ako su pogodni ostali uvjeti (npr. dovoljna temperatura tla) sjetvu se preporuča obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova. Također, sjetvu treba obaviti na veću dubinu (do 1 cm dublje od optimalne dubine). Time se osigurava više vlage za klijanje i nicanje. Nakon sjetve dobro je obaviti valjanje čime se osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom tla. Za sjetvu je potrebno odabrati sorte/hibride koji su otporniji na sušu. Takvi kultivari imaju korijenov sustav bolje upojne snage za usvajanje vode i hraniva. Prilikom određivanja sjetvene norme potrebno je uzeti u obzir potencijal rodnosti pojedinog područja i razinu primijenjene agrotehnike. Stoga je u sušnim uvjetima preporuka posijati nižu vrijednost optimalno preporučene količine sjemena jer se preporučeni sklop biljaka odnosi na prosječne proizvodne uvjete za svaki hibrid/sortu. U visokim gustoćama sklopa povećava se konkurencija biljaka za vodu, hraniva i svjetlost. U uvjetima sjetve u suhom tlu često se ne postigne planirani broj biljaka po jedinici površine. Sam proces klijanja rezultat je enzimatske aktivnosti u sjemenu koja inicira diobu stanica i probijanje klice kroz omotač sjemena. Da bi klijanje moglo započeti, sjeme mora upiti vodu u određenoj količini. Usvajanje manje količine vode od potrebnog optimuma za pojedinu biljnu vrstu može imati za posljedicu usporeno klijanje ili njegovog potpuno zaustavljanje, što se događa ako se sjetveni sloj brzo isuši.

Da bi sjeme brzo i jednolično upijalo vodu iz tla sustavom obrade tla i pripremom tla za sjetvu treba osigurati dobar kontakt sjemena s vlagom tla. Ako tog kontakta nema, klijanje može izostati ili biti usporeno.  U uvjetima nedovoljne količine vlage od velike je važnosti eliminirati korovne biljke koje su konkurenti uzgajanim biljkama.

Slakoperka u usjevu pšenice – korove je važno suzbijati na vrijeme

Korovi troše i vodu, i hraniva čije je usvajanje u ovakvim uvjetima ionako otežano. Prilikom planirane primjene zemljišnih herbicida, obavezno je pratiti očekivane oborine jer je učinkovitost ovisna o vlazi. Loša i grudasta priprema tla otežat će nicanje mladih biljaka, a osim toga umanjit će učinkovitost primijenjenih herbicida. Ako se sušno razdoblje nastavi i u narednom razdoblju, preporuka je u optimalnoj fazi razvoja uzgajane okopavinske vrste obaviti kultivaciju usjeva radi sprječavanja gubitka vode iz tla. Za sada je teško predvidjeti štete od nedostatka oborina jer ukupno umanjenje uroda ovisi o više čimbenika: količini i rasporedu oborina, duljini trajanja razdoblja s deficitom oborina, nedostatku vode u kritičnim fenofazama za svaku pojedinu uzgajanu vrstu, sposobnosti zadržavanja vlage u tlu i gubitku vode isparavanjem i transpiracijom.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPriroda liječi: Biljke za ublažavanje bolova
Sljedeći članakŠafranika – za što se koristi i kako se uzgaja?
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.